U filmu "Postojano gibanje voda", koji je prigodno prikazan, rečeno je kako u ovih 40 godina još uvijek nije u cijelosti završena zaštita obrane od Save - od granice sa Slovenijom do Podsuseda, te da se s HEP-om 30 godina pregovara o razvoju izgradnje hidrocentrala.
Urbani dio Zagreba sada je siguran od poplava Save, ali i potoka s Medvednice, jer je od 39 planiranih retencija sagrađeno njih 19.
Predstavljena je i "Prethodna studija izvodljivosti uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice", koju su stručnjaci Elektroprojekta izradili radi bolje zaštite zagrebačke okolice od poplava.
Zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić rekla je kako danas Sava više ne ugrožava one koji uz nju žive, te da je ostvarena dugogodišnja želja Zagrepčana da se grad proširi do i preko obala Save.
"Kako bismo konačno definirali savske obale kao dio modernoga grada, potrebno je angažmanom svih nas odrediti kakav grad želimo imati na Savi", rekla je Pavić navodeći kako ona osobno dijeli mišljenje onih koji smatraju da bi na savskim obalama trebalo izgraditi kompleks u kojem bi bila koncentrirana državna uprava.
Organizirano vodno gospodarstvo u Hrvatskoj postoji već 128 godina, a poplava koja je Zagreb pogodila 26. listopada 1964. osvijestila je potrebu uspostave sustava obrane od poplava, rekao je Androšić.
"Ljudi su učinili mnogo, ali sustav za zaštitu od poplava nisu mogli nadomjestiti", rekao je navodeći da je ta katastrofalna poplava u Zagrebu odnijela 17 ljudskih života, potpuno uništila 15.000 stambenih zgrada, poplavila skoro šest tisuća hektara, a njezine posljedice izravno su osjetile 183 tisuće od tadašnjih 600 tisuća Zagrepčana.
Nekadašnji direktor u vrijeme poplave u Zagrebu Martin Pilar naglasio je također da se ne zavaravamo jer je i dalje potrebno raditi na sustavima obrane od poplava kako se katastrofa iz 1964. nikada ne bi ponovila.
(Hina) xbma ysp