Ilustracija: Index
ANALITIČARI Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su treće ovogodišnje izdanje publikacije RBAnalize, pod naslovom "U iščekivanju oporavka".
U srpnju je započela druga godina članstva Hrvatske u EU. U prvoj godini članstva izostali su pozitivni utjecaji integracije na gospodarstvo. Uz domaće strukturne slabosti izostanak pozitivnoga doprinosa nalazimo i u nepovoljnim tendencijama u gospodarstvu EU-a.
Naime, susjedne zemlje koje su pridružene u razdoblju prije svjetske financijske krize ostvarile su pozitivne učinke na gospodarstvo na osnovi dodatnoga priljeva kapitala i sniženja cijene financiranja kao i rasta izvozne potražnje.
Promjena uvjeta na vanjskim financijskim tržištima i prošlogodišnja recesija gospodarstva EU-a onemogućili su ostvarivanje istih pozitivnih utjecaja nakon pridruživanja Hrvatske. No na početku 2014. godine uočavamo promjene u okružju koje se povoljno odražavaju na domaće gospodarstvo.
Pod utjecajem oporavka EU povećava se izvoz
Pod utjecajem oporavka u EU-u povećava se izvoz roba, a daljnja relaksacija monetarne politike ESB-a smanjuje averziju investitora prema riziku s pozitivnim utjecajem na cijenu financiranja hrvatskoga duga. Tome doprinosi i proces fiskalne konsolidacije hrvatskoga proračuna.
Pod pritiskom procedure pri prekomjernom deficitu (EDP) proračunski bi se manjak ciljano sveo u zadani okvir od maksimalno 3 posto BDP-a u razdoblju od tri godine. Time bi se trebao usporiti rast javnoga duga koji je još prethodne godine premašio granicu od 60 posto BDP-a. Ipak, s obzirom na ciklus izbora, reformske kapacitete, ali i najavljenu promjenu metodologije Eurostata u području javnih financija te projekcije smatramo ambicioznima.
Zahvaljujući pozitivnim utjecajima s vanjskoga tržišta u prvom polugodištu 2014. godine bilježimo rast industrijske proizvodnje i izvoza. U prvom tromjesečju, prema podacima HNB-a, ostvaren je tromjesečni rast BDP-a od 0,4 posto. U nastavku godine očekujemo pozitivan doprinos rastu BDP-a od izvoza usluga, dok bi dobra turistička sezona i deflatorne tendencije mogle ublažiti negativan utjecaj tržišta rada na osobnu potrošnju. Rast izvoza podupire oporavak gospodarstva na glavnim izvoznim tržištima (EU).
Padaju prihodi proračuna, pad BDP-a od 0,8%
Ipak, deflatorno okružje nepovoljno se odražava na prihode proračuna te uz zadani deficit umanjuje potencijal za potrošnju države. U uvjetima pada potrošačkih cijena smanjeni su prihodi od poreza na potrošnju. Očekujemo da će otežano ostvarivanje prihoda u nastavku godine iziskivati dodatne mjere prilagodbe na rashodnoj strani proračuna kako bi se ostvario ciljani deficit.
Posljedično bi trebao jačati negativan doprinos državne potrošnje BDP-u. Investicije su se ponovno smanjile u prvom tromjesečju, a promjenu trenda ne očekujemo do kraja ove godine. Stoga na godišnjoj razini zadržavamo prognozu smanjenja BDP-a za 0,8 posto.
Zbog politike Europske središnje banke država se povoljnije zadužuje
Koristeći povoljne uvjete na tržištu država je u drugom tromjesečju izdala euroobveznicu u iznosu od 1,25 milijarda eura. Time je osigurano financiranje proračuna do kraja godine. Iako je premija za hrvatski rizik postojano viša od usporedivih zemalja u okružju, prinos od 4,02 posto na 8-godišnje izdanje znatno je povoljniji od cijene izdanja u prethodne dvije godine.
Očekivani nastavak smanjivanja cijene zaduživanja na europskom tržištu nakon lipanjske korekcije temeljne kamatne stope ESB-a i pratećih mjera za povećanje likvidnosti u sustavu trebao bi u razdoblju dostizanja ciljanih razina deficita proračuna omogućiti refinanciranje državnoga duga uz snižene troškove financiranja i time usporiti rast rashoda za kamate u proračunu. Time bi se neutralizirao negativan učinak porasta javnoga duga na rashode proračuna i olakšala prilagodba javnih financija.