U SKLOPU projekta HRstat analizirani su EU izbori u Hrvatskoj prošle 2013. godine. Projekt HRstat pokrenuo je Institut sinergije znanosti i društva. Projekt je neprofitnog karaktera, a nastao je uslijed sve učestalije potrebe Instituta za pregledom raznih podataka po općinama i gradovima Hrvatske, kao i po naseljima, županijama i gradskim četvrtima Zagreba.
EU izbori 2013
Postotak glasova za koaliciju okupljenu oko HDZ-a (HDZ,HSP-AS,BUZ)
Na ovoj mapi prikazan je udio glasova za koaliciju okupljenoj oko SDP-a (SDP, HNS, HSU)
Na ovoj mapi prikazan je postotak glasova za treće opcije. To su uglavnom Laburisti, HDSSB, koalicija HSS-HSLS, te lista Ivana Jakovičića.
Za EU izbore 2013. često se govori kako su zbog niske izlaznosti nerealni prikaz stanja popularnosti stranaka. Međutim, ako se usporede postotak glasova za HDZ i SDP s parlamentarnim izborima 2011. i 2007. (vidi grafikone ispod) dobije se jako dobro preklapanje. Drugim riječima, EU izbori bili su dobra slika stavova javnosti o ponuđenim političkim opcijama.
Kako bi se dobio bolji uvid u poveznicu između ekonomskih pokazatelja i političkih preferencija, uspoređeni su podaci o plaći i zaposlenima za 2012. dobivene od Porezne uprave i broja glasova za HDZ i HDSSB koalicije. Te dvije koalicije zauzimaju većinu glasova za "desni" dio političkog spektra, dok je "lijevi" dio spektra teže jednoznačno definirati zbog većeg raspršenja glasova između više stranaka. Grafikoni ispod prikazuju udio glasova za "desnu" opciju po županijama u usporedbi s godišnjom neto plaćom po glavni radno sposobnih (gornji grafikon), te u usporedbi s udjelom ljudi koji su tokom 2012. obavljali neke plaćene poslove. Uočava se snažna korelacija – što su ekonomski pokazatelji lošiji, to je veći broj glasova za HDZ i HDSSB koalicije.
U svemu tome veliku ulogu još uvijek igraju i posljedice ratnih stradanja. Stoga su od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo preuzeti podaci o broju ratnih vojnih invalida u 2012. koji su zatim uspoređeni s s udjelom glasova na EU izborima 2013. za HDZ i HDSSB koalicije. Opet se uočava snažna povezanost ta dva parametra – što odražava i činjenicu da se posljedice rata manifestiraju i kao prethodno opisano slabije ekonomsko okruženje.
Na kraju su stručnjaci promatrali i dva dodatna indikatora: obrazovanje i veličinu naselja. Općine i gradove grupirali su u 5 skupina, ovisno o udjelima visokog obrazovanja među glasačima i veličine naselja. Histogrami desno dolje pokazuju koliko birača je pokriveno svakom od skupina, dok lijevi grafikoni pokazuju udio glasova za HDZ i SDP koalicije. Uočava se jasan trend rasta podrške SDP-ovoj koaliciji s rastom udjela visokoobrazovanih i veličinom naselja (koja ujedno imaju i veći udio visokoobrazovanih). Za HDZ-koaliciju situacija je obrnuta.
"Crvena" i "plava" Hrvatska
Prof. dr. sc. Berto Šalaj (Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu) komentira analizu EU izbora 2013. u Hrvatskoj objavljenu u sklopu projekta HRstat.
Iako Hrvatska ima relativno kratku tradiciju održavanja kompetitivnih izbora, određene pravilnosti u obrascima izbornog ponašanja građana mogu se uočiti. Te pravilnosti potvrđuje i analiza izbornih rezultata za Europski parlament održanih u travnju 2013. godine koju je pripremio Institut sinergije znanosti i društva.
Tako analiza potvrđuje prethodno objavljene teze i rezultate publicističko-novinarskih (Denis Kuljiš, Jurica Pavičić…) i znanstvenih radova (Josip Glaurdić i Vuk Vuković, Marko Grdešić…) o postojanju "crvene" i "plave" Hrvatske. Ta podjela proizlazi iz izbornih opredjeljenja hrvatskih građana, pri čemu u "crvenoj" Hrvatskoj uglavnom pobjeđuje SDP, dok u "plavoj" većinsku potporu građana ima HDZ. Pritom "plava" Hrvatska prostorno obuhvaća Dalmaciju i dalmatinsko zaleđe, Liku te veći dio Slavonije, a "crvena" sjevernu Hrvatsku i područje Primorsko-goranske županije. Takvu bipolarno strukturiranu dominaciju "razbija" tek dominacija IDS-a u Istarskoj te HDSSB-a u Osječko-baranjskoj županiji.
Područje "crvene" Hrvatske prostor je veće ekonomske razvijenosti
Postojanje "plave" i "crvene" Hrvatske predstavlja, dakle, opće mjesto hrvatske politike, a pitanje koje se logično nameće i na kojeg analitičari traže odgovor je ono o uzrocima takve podjele. Ova analiza sugerira nekoliko mogućih odgovora koje će, naravno, trebati propitati u budućim multivarijantnim analizama. Područje "crvene" Hrvatske prostor je veće ekonomske razvijenosti, na kojem živi veći postotak građana sa završnim visokom obrazovanjem u odnosu na "plavu" Hrvatsku te prostor koji je u manjoj mjeri bio izložen ratnim stradanjima. Nasuprot tome, područje "plave" Hrvatske prostor je s nižim razinama ekonomske razvijenosti, nižim postotkom građana sa završenim visokim obrazovanjem u odnosu na "crvenu" Hrvatsku te prostor koji je u većoj mjeri bio izložen ratnim stradanjima.
Kako bi dobili još cjelovitiju sliku odrednica izbornih opredjeljenja i objašnjenja razlika između "plave" i "crvene" Hrvatske u buduće analize i istraživanja moraju se uključiti još neke varijable. Pritom su se neke od tih varijabli već pokazale važnima za objašnjavanje političkih odabira građana, kao što su to stavovi prema narodnooslobodilačkoj borbi 1941-1945 (Ivan Šiber…).
Za neke varijable, koje se mogu obuhvatiti općenitim pojmom politička kultura, a koje obuhvaćaju pitanje stavova i vrijednosti građana, tek treba osmisliti kvalitetnu operacionalizaciju kako bi ih se moglo uvrstiti u buduća istraživanja. Ta kulturalna dimenzija politike i političkih odabira posebice je važna s obzirom da u posljednje vrijeme svjedočimo jačanju kulturnih "ratova" u Hrvatskoj. Do sada su se ti socio-kulturalni rascjepi manifestirali u raspravama i sukobljavanjima oko uvođenja zdravstvenog i građanskog odgoja u škole te oko prava nacionalnih i seksualnih manjina, no naziru se i druge moguće teme (pravo na pobačaj, itd). Dobar primjer takve analize predstavlja analiza rezultata referenduma o statusu braka koju je također izradio Institut sinergije znanosti i društva.
Posebno će zanimljivo biti vidjeti u kakvom su odnosu ti socio-kulturni rascjepi s podjelama koje su već uočene u istraživanjima, pa i u ovoj analizi, a naročito u kakvom su odnosu s ustanovljenom podjelom na "crvenu" i "plavu" Hrvatsku. Dva su moguća modela odnosa između različitih rascjepa. U prvom, kojeg demokratska teorija ističe kao poželjnog, rascjepi se međusobno križaju (cross-cutting cleavages), pa su tako, primjerice, linije socio-ekonomskih podjela u društvu različite od onih socio-kulturnih.
U drugom se različiti rascjepi međusobno pojačavaju (reinforcing cleavages), pa tako, primjerice, socio-ekonomski i socio-kulturni rascjep dijele društvo u dvije po svom sastavu istovjetne ili vrlo slične grupe. Mogući problem s ovim drugim modelom je što, ukoliko je kontinuirano prisutan u nekoj političkoj zajednici, može dovesti do poimanja politike kao odnosa prijatelj-neprijatelj, u kojemu je kompromis s onima koji su na drugoj strani nemoguć.