Analiza stranih ulagača: Evo što Milanović mora napraviti da Hrvatska više ne bude najgora zemlja EU

Foto: Hina

UDRUŽENJE stranih ulagača (FIC)  danas predstavlja Bijelu knjigu stranih ulagača koja sadrži pregled situacije u hrvatskom gospodarstvu, ali i konkretne preporuke kojima bi se poboljšalo hrvatsko poslovno okruženje.

Da bi Hrvatska, koja je po mnogim kriterijima, jedna od najlošijih članica EU, uhvatila priključak sa ostalim zemljama Unije, i napokon krenula putem razvoja i rasta, nakon višegodišnje ekonomske depresije, trebala bi se koristiti i financiranjem poput izravnih stranih ulaganja. Kako se navodi u Bijeloj knjizi, studije pokazuju da povećanje izravnih stranih ulaganja od 1% povećava ukupnu investiciju od 0,5 do 1,3%, a rast BDP-a na 0,5-1,0%.

Osim što direktne strane investicije mogu pomoći gospodarskom oporavku, tvrtke koje spadaju u tu kategoriju, predstavljaju značajan dio hrvatskog gospodarstva, bilo kroz kapital, ukupni prihod, izvoz, zaposlenosti ili investicije. Prema podacima FIC-a, od kraja 1990-ih kada su predstavljale 10% od ukupnog kapitala, 10% ukupnih prihoda, 18% izvoza, gotovo 8% od ukupnog broja zaposlenih i više od 20% ukupne vrijednosti investicija u gospodarstvu, strane kompanije su završile razdoblje s više od 45% ukupnog kapitala, 50% ukupnih prihoda, 55% izvoza, 45% ukupnih investicija i izvanrednih 25% od ukupnog broja zaposlenih gospodarstva Hrvatske.

Vlada bi se trebala usredotočiti na poboljšanje poslovne klime

U udruženju stranih ulagača upozoravaju da bi se Vlada trebala usredotočiti na troškove poslovanja i kako unaprijediti poslovnu klimu.

Prema rangiranju troškova poslovanja Svjetske banke, Hrvatska je među najgorim zemljama Europske unije u ukupnom poretku. Bolja je (u gornjoj polovici ili u prosjeku među zemljama EU-a) u kategorijama s početkom poslovanja, dobivanju električne energije, dobivanju kredita, plaćanju poreza, i izvršenja ugovora, ali je gora (najgora od 28 zemalja) u vezi s građevnim dozvolama, upisom vlasništva, zaštiti ulagača, trgovini preko granica i rješavanju insolventnosti (stečaja), navodi se u Bijeloj knjizi.

Prema anketama sektora izvoza i stranih ulaganja, možemo sumirati najteže probleme za poslovnu klimu u Hrvatskoj u sljedeće kategorije:

Najteži problemi za poslovnu klimu u Hrvatskoj, koji su dobiveni anketom u sektoru izvoza i stranih ulaganja, svrstani su u pet kategorija:

1. Pravna nesigurnost - promjene u pravnom okruženju, mijenjanje pravila, neodgovarajuća provedba propisa EU,

2. Porezne obveze - promjene poreznog zakona, neujednačena rješenja različitih razina poreznih vlasti,

3. Parafiskalne naknade - broj dodatnih troškova koji se moraju platiti, bez jasne povezanosti s poslovanjem

4. Javna uprava i pravosuđe - trajanje sudskih postupaka, ponekad potpuno različit tretman na lokalnim razinama od nacionalne

5. Pitanja rada - krut i neodgovarajući zakon o radu

U nastavku donosimo konkretne preporuke Udruženja stranih ulagača (FIC) čija provedba bi olakšala poslovanje u Hrvatskoj:

Preporuke: Pravna nesigurnost

1. Opsežna procjena utjecaja propisa na svakom novom zakonu ili podzakonskom aktu
2. Proširiti kapacitet za procjenu učinka
3. Procjena učinka propisa zakona i podzakonskih akata koje poslovne udruge smatraju "problematičnima"
4. Suzdržavanje od regulatorne promjene "unatrag" (s retroaktivnim učinkom)
5. Ostaviti dovoljno vremena prije provedbe, za usklađivanje s novim zakonom ili aktom

Preporuke: Porezne obveze

6. Uspostaviti organiziran način ( npr. forum ili odbor ) s poslovnim udrugama gdje bi poduzeća mogla komunicirati nedosljednosti različitih razina propisa ( npr. pravilnik poreza na dobit propisuje ograničenja šire od zakona poreza na dobit), tako da se ove nedosljednosti mogu ukloniti što je prije moguće.

7. Sve porezne olakšice (kao osobni odbitak u porezu ) treba preispitati i prilagoditi na godišnjoj razini.
8. Uvesti detaljan zahtjev za izdavanje službenog mišljenje u nekom roku ( npr. 30 do 60 dan ). Uspostaviti proces na koji tvrtka može računati – kako bi slanje zahtjeva za mišljenjem osiguravalo dobivanje pravovremenog odgovora. Promovirati posebno tijelo ( Središnji ured ) u Poreznoj upravi da mogu izdati obvezujuće mišljenje. Osigurati edukaciju i komunikaciju o obvezujućim službenim stavovima poreznih vlasti u cijeloj mreži poreznih vlasti.
9. Postupke poreznih sporova postupke treba rješavati brže na svim razinama (porezno tijelo, tijela drugog stupnja i dalje žalbeni sudovi). Upravna tijela trebaju se pridržavati postojećih rokova.
10. Povećanje kapaciteta ureda velikih poreznih obveznika Porezne uprave. Porezna uprava treba raditi na stjecanju više znanja o specifičnim industrijama (npr. nafta i plin, farmaceutska industrija, telekomunikacije ili turizam), pri čemu je važnja suradnja s velikim poreznim obveznicima u različitim industrijama kroz ured velikih poreznih obveznika.
11. Proširiti mrežu postojećih sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s posebno važnim / velikim gospodarstava koji su mogući investitori ( npr. SAD, Turska ).
12. Zbog preseljenja stranih pojedinaca za rad u Republici Hrvatskoj, postoje određeni potrebni troškovi koji se ne bi trebalo oporezovati ( npr. preseljenje i troškovi smještaja ). Zakon o Porezu na dohodak bi se trebao biti izmijeniti kako bi se omogućilo neoporezive isplate dnevnica, troškova prijevoza i smještaja za vrijeme dodjele u sjedištu ili drugu poslovnicu izvan Hrvatske.
13. Produžiti rok za podnošenje prijava poreza na osobni dohodak za osobe koje ostvaruju dohodak iz inozemstva.
14. Inicirati izmjene za pojednostavljenje pravila koja propisuju uvjete za podnošenje poreza na dohodak.
15. Propisati "Unaprijedne sporazume o cijenama", odnosno mogućnost da se unaprijed složite s poreznim tijelom u vezi s formiranjem transfernih cijena u transakcijama između povezanih osoba, kako bi se izbjegle nejasnoće u primjeni transfernih cijena.
16. Propisati tržišnu kamatnu stopu za kredite između povezanih poduzetnika, umjesto korištenja eskontne stope propisane od strane Hrvatske Narodne Banke.
17. Uvesti pojednostavljenu registraciju za stalnu ispostavu stranog poduzetnika u Hrvatskoj za potrebe plaćanja poreza na dobit (dakle za jednokratne projekte koji traju kraće vrijeme, primjerice do jedne godine), bez potrebe da se mora osnovati podružnica.
18. Uvesti "oprost lošeg poreznog duga", odnosno mogućnost da se smanji dug po osnovi PDV-a za nenaplativa potraživanja kako bi se izbjegao trošak PDV-a za porezne obveznike.

Preporuke: Parafiskalna davanja

19. Uspostaviti stalno tijelo (forum ili odbor) koji se sastoji od poslovnih udruženja, vladinih ministarstava i agencija, koji će raditi na ukidanju i smanjenju parafiskalnih davanja.
20. Pošalji zakone i podzakonske akte koje su uvele parafiskalnih naknade na za procjenu utjecaja propisa.

Preporuke : Javna uprava i pravosuđe

21. Povećanje administrativnih kapaciteta zapošljavanjem dodatnih zaposlenika u nekoliko ključnih područja (zemljišne knjige, administrativni i općinski sudovi). Rad na racionalizaciji mreže sudova i tužiteljstava. Poboljšanje sudske i upravne infrastrukture. Održavati kontinuirano smanjenje broja slučajeva i pozitivan trend rješavanja više slučajeva nego što ih se primi u jednoj godini. Poboljšati kvalitetu stručnosti sudaca i sudskih savjetnika. Fizičko obilježavanje starih slučajeva kao prioritet, uvođenje obveza za suce da podnesu mjesečna izvješća o aktivnostima poduzetim u cilju rješavanja starih predmeta (kontrola priliva predmeta iz jedne vrste, itd ). Osigurati sustavno ubrzanje procesa te u konačnici optimalno korištenje ljudskih resursa.

22. Uspostaviti sustav za praćenje predmeta s nacionalne na regionalnoj razini.
23. Reforma javne uprave prema više poslovno- i klijentno- orijentiranom poslovanju,
24. Restrukturiranje područnih i lokalnih vlasti (konsolidacija atomiziranih i neodrživih administrativnih jedinica).
25. Uspostaviti tijelo ili forum za komunikaciju problema u poslovanju i investicijama koji bi poslovna zajednica komunicirala sa zajednicama, općinama i županijama, te ministarstvima i agencijama na državnoj razini.

Preporuke : Pitanja o radu

26. U nekim zemljama ne postoji obveza navesti točan naziv i opis poslova, detaljnih zanimanja i kvalifikacija - ovaj koncept će omogućiti fleksibilno preseljenje radnika unutar poslovne jedinice u skladu s potrebama tvrtke.
27. Postojeće odredbe o otkazima su vrlo krute i često zahtijevaju da poslodavci moraju izdati pisano upozorenje - u praksi su situacije složeniji od toga, a ipak nisu dovoljne za otkaz ugovora. Također ne postoji vremenska dimenzija za takve opomene. Nije jasno koliko dugo to upozorenje vrijedi i zakon uopće ne propisuje može li poslodavac regulirati isto pitanje nakon nekoliko godina.

28. Institucija "otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora" u praksi ne služi svrsi, jer se uvjeti koji su propisani za to su isti kao obavijest za otkaz ugovora i poslodavci koji rade u skladu s tim odredbama (čak i iz organizacijskih razloga) će teško ponuditi iste uvjete u novom ugovoru.
29. 'Otkaz radnog ugovora zbog poslovnih uvjeta' ostaje nepotpun u zakonu.
30. Sniziti porez na dohodak, doprinose i ostale naknade – u usporedbi sa susjednim zemljama,bruto trošak zaposlenika je prilično visok, pa neto naknada nije zadovoljavajuća.
31. Ukinuti nepotrebne zakonski uvjetovane obuke ovlaštenih osoba koji su već prošli odgovarajuće ispite koji uključuje obuku u području zaštite na radu.
32. Dopustiti mogućnost prijenosa svjedodžbi o stručnoj osposobljenosti ovlaštenih tvrtki poslodavaca u drugu tvrtku - kao što se odnosi na slične odredbe zakona.
33. Ukinuti nepotrebni ponovni liječnički pregled za ljude koji imaju valjanu liječničku potvrdu pri promjeni radnih mjesta.
34. Ukinuti nepotrebne prekvalifikaciju za nova radna mjesta za računalne vještine prilikom prelaska u drugu organizaciju.
35. Ukinuti nepotrebnu obuku prve pomoći za osobe koje posjeduju vozačku dozvolu ili druge dokumente za koje su morali proći tečaj prve pomoći.
36. Priznati svjedodžbe koje su stečene u školi / na fakultetu za praktičan rad s poslodavcem.
37. Uvesti mogućnost dopisnog osposobljavanja radnika za zaštitu na radu (teoretski dio ).
38. Ukinuti obvezu utemeljenja internih pravila zaštite na radu i zaštite od požara, jer se u praksi mogu samo prepisati odredbe iz dotičnog zakona.