Foto: Guliver Image / Getty Images
Oni će, kako javlja The Guardian, svoju ideju detaljnije prezentirati na okruglom stolu kojeg organiziraju na Londonskoj školi ekonomije u suradnji s Centrom za analizu socijalne isključenosti. Njihova teorija je da kad bi svi radili manje - do 20 sati tjedno - bilo bi više poslova, zaposlenici bi mogli provoditi više vremena sa svojim obiteljima, a smanjila bi se i potrošnja energije što bi imalo povoljan učinak na opasne klimatske promjene.
"Kraći radni tjedan ne znači manje uspješno gospodarstvo"
"Velika je neujednačenost između ljudi koji imaju previše plaćenog posla i ljudi koji ga imaju premalo ili ga nemaju uopće", tvrdi Anna Coote iz NEF-a.
Dodaje kako trebamo ponovo razmisliti što predstavlja gospodarski uspjeh. Bi li glavni cilj britanske vlade doista trebao biti rast BDP-a, pita se Coote.
"Živimo li samo da bismo radili, radimo da bismo zaradili i zarađujemo da bismo konzumirali? Ne postoje dokazi da kraći radni tjedan znači i manje uspješno gospodarstvo, upravo suprotno", kaže Coote i navodi primjer Nizozemske u kojoj prosječni radni tjedan traje 21 sat, te Njemačke gdje se prosječno radi 26,5 sati tjedno.
"Vlada bi trebala zakonom definirati najduži mogući radni tjedan"
Roditelji male djece već imaju pravo na fleksibilno radno vrijeme, a u NEF-u smatraju kako bi to moralo postati puno raširenije, isto kao i dijeljenje radnih mjesta od strane nekoliko radnika. Zbog toga traže od vlade da svim radnicima omogući fleksibilno radno vrijeme.
Sličan stav dijeli i Robert Skidelsky, autor knjige "Koliko je dovoljno?", koji ističe da će zbog razvoja tehnologije uskoro biti još manje radnih mjesta nego što ih ima danas. "Civilizirani odgovor na taj problem trebao bi biti dijeljenje poslova. Vlada bi trebala zakonom definirati najduže moguće trajanje radnog tjedna", tvrdi Skidelsky.