Foto: Hina
IAKO je građanski odgoj kao zaseban predmet trebao startati najesen, novi je resorni ministar Vedran Mornar sve prebacio na školsku godinu 2015/2016. Do tada će se građanski odgoj predavati u sklopu drugih predmeta. Time nisu zadovoljne civilne udruge, ali i neki nastavnici koji se boje da to privremeno rješenje ne postane trajno.
Novi je ministar uzeo još vremena kako bi prilagodio zakonski okvir za uvođenje tog predmeta kao zasebnog u svim razredima, no konačnu odluku još nije donio.
Prvo se od jeseni kreće u reformu kurikuluma.
"Ako se u toj reformi kurikuluma ustanovi da idemo s predmetom onda ćemo s njim ići. Ako te stručne skupine na koje ne mislim utjecati krenu na način da je možda to bolje u projektnom pristupu ili ako krenu da je bolje međupredmetno od prvog osnovne do četvrtog srednje, bit će tako", rekao je ministar Mornar.
Civilne udruge: Već kaskamo za Europom
Građanska kompetencija jedna je od najvažnijih koja se treba poučavati u obrazovnom sustavu.
Već kaskamo za Europom, a čeka nas još jedna izgubljena godina jer međupredmetna provedba nije kvalitetno rješenje, poručuju iz civilnih udruga.
"Nakon tri godine rada na pripremi kurikuluma građanskog odgoja, nakon više od pola milijuna eura investiranih sredstava mislimo da imamo dovoljno dobru pripremu za uvođenje tog predmeta u šeste razrede osnovnih škola. To se do prije nekoliko tjedana moglo pripremiti i imati unutar sustava", rekla je Emina Bužinkić iz GOOD inicijative koja se nada da će od 2015. građanski odgoj konačno ući u obrazovni sustav kao zaseban predmet kako bi mladi ljudi dobili kvalitetno građansko, političko znanje kakvo zaslužuju.
A da je ono na niskoj razini smatra nastavnica povijesti i informatike u OŠ u Korenici, Margareta Gašljević.
"U svakom slučaju jako niska razina socijalnih vještina u njihovoj međusobnoj komunikaciji i komunikaciji s učiteljima. Isto tako, nepoznavanje vlastitih prava i prava drugih ljudi, politička nepismenost. Mislim ovo nije kritika tih mladih ljudi, to je kritika nas, mi smo samo dopustili da nam iz sustava školovanja izađu generacije ovakvih mladih ljudi", kaže Gašljević.
"Vjerujem da bi građanski odgoj mogao pomoći u tome da se neke predrasude razbiju"
Odgađanje uvođenja građanskog odgoja kao zasebnog predmeta smatra nepotrebnim jer je, kaže, već dovoljno generacija ostalo uskraćeno za taj sadržaj. Edukaciju je prošla i ističe kako bi bez većih problema taj predmet predavala već od ove jeseni. A njega bi rado slušala učenica zagrebačke II. gimnazije Eta Krpanec.
Kaže da većina njezinih vršnjaka ne zna osnove političke pojmove ni političke aktere, tako ni primjerice tko je predsjednik Sabora. Upravo to neznanje, ističe, uzrok je i slabog odaziva mladih na izbore.
"Kroz jedan ovakav program u kojem bi imali priliku saznati koje su naše uloge kao građanina mislim da bi nam se olakšalo taj jedan put i da bi samim time možda dobili i više ljudi koji glasuju, pogotovo mladih ljudi. Vjerujem da bi građanski odgoj mogao pomoći u tome da se te neke predrasude da se ništa ne može promijeniti možda razbiju", zaključuje Krpanec.