Screenshot: HRT
Prema procjenama Hrvatske narodne banke, konverzija bi za banke značila trošak od oko 5 milijardi kuna, a s obzirom da je Vlada najavila porezne olakšice za banke, kojima bi se ti gubici nadoknadili, dio javnosti zabrinut je da bi na taj način teret rješavanja problema kredita u švicarskim francima preuzeli svi porezni obveznici.
No, Goran Aleksić, aktivni sudionik u izradi kolektivne tužbe u "slučaju Franak", smatra da banke realno neće imati nikakav trošak zbog konverzije kredita, te upozorava da se ta problematika do sada sagledavala površno. Naime, Visoki trgovački sud presudio je da su banke godinama nezakonito povećavale kamate, te, kako kaže Aleksić, morale bi dužnicima vratiti 5 milijardi kuna, a ovako taj novac može biti iskorišten za konverziju kredita.
"Banke bi zbog presude Visokog trgovačkog suda klijentima morale vratiti milijarde"
"Banke neće imati realno nikakav trošak konverzije kredita, što se može vidjeti ako se kompletna problematika sagleda dubinski, a ne površno. Banke su CHF dužnicima obračunavale godinama nezakonito povećane kamate, a da je to uistinu bilo nezakonito potvrđeno je presudom Vrhovnoga suda Republike Hrvatske u kolektivnome sudskom procesu.
Nitko ne tvrdi da je nezakonita i nedopuštena promjenjiva kamata, nego je presuđeno da ugovorne odredbe o načinu promjene kamate ne vrijede jer su nepoštene pa time i ništetne, a u skladu s time ne vrijedi niti jedno povećanje kamata koje su provodile osuđene banke, i to bez obzira na valutu kredita. Banke su nezakonito naplatile cca. 3 milijarde kuna kamata CHF dužnicima (to je izračun ugrubo, koji je približno točan – temelji se na razlici naplaćenih i početno ugovorenih kamata), a kada bi se ta preplata u novčanom iznosu utvrdila sudskim putem, banke bi bile dužne zajedno sa zateznim kamatama vratiti CHF dužnicima cca. 5 milijardi kuna. Umjesto da se novac vrati dužnicima u kešu, on će biti iskorišten za konverziju CHF kredita u euro kredite", pojašnjava Aleksić.
Aleksić smatra da je ovakav način rješavanja problema kredita u švicarskim francima višestruko koristan. Naime, dužnici će se spasiti, a banke će izbjeći buduće troškove koji se mjere milijardama, a koji bi mogli proizaći iz presude Visokog trgovačkog suda.
"Dužnici u aktivnim CHF kreditima će konačno odahnuti, jer će im preostale glavnice i anuiteti biti svedeni na realne glavnice i anuitete u skladu s inflacijom u Republici Hrvatskoj.
Banke će izbjeći buduće sudske troškove i skinut će sa sebe krimen koji proizlazi iz pravomoćne presude VTS-a i potvrde te presude na Vrhovnome sudu. Umjesto isplate keša oštećenim dužnicima u iznosu 5 milijardi kuna, banke će se odreći dobiti od 5 do 7 milijardi kuna, pri čemu će razliku između 5 i 7 milijardi do maksimalnog iznosa 1,4 milijarde kuna, nadoknaditi država kroz poreznu olakšicu.
Država će „potezom pera“ osloboditi dužnike, sudove i banke te će omogućiti novi zdravi početak međusobnih odnosa na relaciji dužnici – banke. Zacijelo se time spašava i određeni broj života, jer dio dužnika u po njima bezizlaznoj situaciji pomišlja na samoubojstvo, dok je za neke već prekasno", upozorava Aleksić.
"Konverzija kredita je dobro rješenje za sve"
Osim toga, Aleksić napominje da će banke kroz poreznu olakšicu sačuvati maksimalno 1,4 milijardi kuna, te iako je to naizgled trošak za državu, ona je već, kako navodi, naplatila milijardu kuna poreza na previše naplaćenoj kamati.
"Država je već naplatila cca. 1 milijardu kuna poreza na previše naplaćenoj kamati zadnjih 5-10 godina(ubrajam tu sve preplaćene kamate, bez obzira na valutu kredita). Da su banke zakonito ugovorile kamatu, država nikada ne bi naplatila tih milijardu kuna, dapače, kamate bi svim dužnicima tijekom godina drastično padale, uslijed pada međubankarskih kamata.
Državi će se sav novac iskorišten za porezne olakšice bankama vratiti kroz povećanu potrošnju rasterećenih građana u sljedećih 3 do 5 godina", kaže Aleksić.
Također, Aleksić upozorava da se ne radi o predizbornom triku vladajućih, već o poštivanju pravne države, s obzirom na ranije presude u "slučaju Franak"
"Konverzija CHF kredita u euro kredite ima vrlo kompleksne sociološko-pravno-ekonomske aspekte, koji se ne mogu i ne smiju površno sagledavati. Svaka površnost dovodi do zaglupljivanja, a zaglupljivanje nam je u ovome trenutku najmanje potrebno. Osobno vjerujem da je bankarski sektor vrlo dobro upoznat sa svime o čemu pišem, samo iz kalkulantskih razloga pokazuju sramežljiva protivljenja rješenju koje se priprema. Ipak, ostaje problematika otplaćenih CHF kredita, otkazanih CHF kredita te kredita euro i kunskih dužnika.
U svim tim kreditima potrebno je svakako omogućiti da se zakonskim putem dužnicima vrate preplaćeni iznosi kamata na temelju presude VTS-a i potvrde te presude Vrhovnoga suda RH. Mora se reći da su te presude kamen temeljac svega ovoga što slijedi, pa se stoga ne radi ni o kakvom populizmu i predizbornom triku vladajućih, nego se radi isključivo o poštivanju pravne države koja mora funkcionirati", zaključuje Aleksić.