Foto: FAH
GRADONAČELNIK Brčko distrikta Ante Domić naišao je na osudu bosanske javnosti nakon što se saznalo da su on i njegov vozač bili na dočeku ratnom zločincu Dariju Kordiću u Zagrebu, i to na teret gradskog proračuna.
Domić je danas nakon izbijanja skandala na konferenciji za novinare izjavio da se ne kaje što je došao dočekati Kordića jer je on njegov prijatelj koji je za svoje "grijehe osuđen na 25 godina i koji je odležao 17 godina zatvora".
"Otišao sam ga pozdraviti kao čovjeka bez ikakvih posebnih ceremonija i radnji. To što se dogodilo u Ahmićima je svakako za iskajati grijehe i on je jedan od ljudi koji je na sudu pravomoćno osuđen", rekao je Domić, prenosi radiosarajevo.ba.
Domić se zapitao hoće li ikada smjeti pozdraviti svog prijatelja ako ostane do kraja života na svojoj funkciji gradonačelnika.
"Ako sam ja predstavnik svih naroda, onda ja svoj narod moram zapostaviti. Ne smijem pozdraviti svog čovjeka, ne smijem pozdraviti Hrvata, ne smijem se rukovati s Hrvatom. Taj teret se pokušava nametnuti Anti Domiću gradonačelniku Brčko distrikta da mora poštovati tuđe, a svoje da gazi. Ne znam da je Dario Kordić išta od toga uradio. On je po političkoj odgovornosti osuđen", kaže Domić.
"Zar je problem pozdraviti čovjeka koji je osuđen i koji je odležao kaznu? Mislim da nije! Ne kajem se što sam otišao pozdraviti Darija Kordića" zaključujući je Domić.
Podsjećamo, Dario Kordić bio je potpredsjednik i član predsjedništva Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, te jedno vrijeme i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ-BiH).
Zbog odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u središnjoj Bosni, Kordić je 2001. nepravomoćno osuđen na 25 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, kršenja ratnog prava i običaja i teških povreda Ženevskih konvencija počinjenih protiv bošnjačkih civila u Lašvanskoj dolini 1993. godine.
Kaznu mu je pravomoćno potvrdilo žalbeno vijeće ICTY-ja 2004. godine navevši da je Kordić "kao visoki regionalni političar planirao i poticao zločine počinjene u Ahmićima 16. travnja 1993. i s njima povezanim zaseocima Šantići, Pirići i Nadioci" čiji je cilj bilo "etničko čišćenje tog područja", te mu potvrdilo kaznenu odgovornost za ta djela po svim osnovama. Potvrdilo je i da se "Kordićeva uključenost u kampanju progona" odnosi i na zločine počinjene u općini Kiseljaku te na odgovornost za protupravno zatvaranje civila u zatočeničkim centrima na području Viteza i Kiseljaka.
Kaznu je izdržavao u austrijskom zatvoru Karlau kod Graza u što mu je uračunat boravak u haškom pritvoru od dobrovoljne predaje 1997. godine. Prema pravilima Haaškog suda, zatvorenik može biti pušten iz zatvora nakon što odsluži dvije trećine kazne.