HEP-ov oštar odgovor na optužbe o Plominu C: Izračuni udruga nisu točni, zastrašuju javnost krivim podacima

Ilustracija: Arhiva

NAKON što je na Upravnom sudu u Rijeci održano prvo ročište u postupku protiv Ministarstva okoliša i prirode (MZOIP) zbog izdavanja ekološke dozvole za izgradnju termoelektrane (TE) Plomin C, o slučaju se oglasila i Hrvatska elektroprivreda.

HEP u vrlo opširnom reagiranju ističe da udruge (Greenpeace, Zelena akcija, Zelena Istra) "opetovano iznose neutemeljene i neistinite tvrdnje o projektu TE Plomin C, s ciljem zastrašivanja lokalne i hrvatske javnosti i stvaranja pritiska na pravosuđe".

> Propada i Plomin C? Sud odbio HEP-ov zahtjev za okončanjem postupka, proces ide dalje

Ističu da će emisija onečišćujućih tvari u zrak iz Bloka C-500 biti znatno manja od graničnih vrijednosti utvrđenih Uredbom o graničnim vrijednostima emisija onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 21/07, 150/08. 05109 ispr.) i graničnih vrijednosti iz propisa EU koji će vrijediti za nove termoelektrane (Direktiva o industrijskim emisijama 201 OI7S/EZ). Također ističu da je utjecaj na zdravlje ljudi prihvatljiv jer neće doći do prekoračenja graničnih vrijednosti koncentracija S02, NOx i čestica te da je utjecaj na ekosustav i vegetaciju prihvatljiv jer su prosječne godišnje koncentracije barem jedan red veličine manje od graničnih vrijednosti.

"Udruge su radile izračun s američkom cijenom plina, Plomin C bi bio ekonomski isplativ"

Ističu i kako nije istina da bi Plomin C bio ekonomski neisplativ: "Za potrebe Studije utjecaja na okoliš rađena je analiza u usporedbi s najboljom termoelektranom na prirodni plin, koja je pokazala da će TE Plomin C uz cijene emisijskih prava od 20 eura po toni CO2, proizvoditi 25 posto jeftiniju električnu energiju. Trenutna je cijena emisija CO2 deset puta manja – oko dva eura, tako da je računica još povoljnija za TE Plomin C. Enco Tireli, na čiju se analizu pozivaju udruge, koristio je potpuno krive ulazne podatke: cijenu CO2 od 30 eura i gotovo trostruko nižu cijenu plina, cijenu na američkom tržištu (a nama taj plin ipak fizički nije dostupan)", ističu iz HEP-a.

Govoreći o utjecaju rada termoelektrane na klimatske promjene, skreću pozornost na to da Hrvatska danas ima emisiju CO2 oko sedam tona po stanovniku, dok Europska unija ima oko 11 tona. "Dakle, tek kada države EU smanje emisije za trećinu, tek tada će doći na prosjek današnje emisije Hrvatske", ističu iz HEP-a. "Kako to izgleda u slučaju Plomina? Postojeća TE Plomin 1 ima emisiju 0,65 Mt (megatona) CO2. TE Plomin C će imati godišnju emisiju oko 2,6 Mt CO2. Povećanje emisije CO2 s lokacije TE Plomin na svjetskoj razini emisija stakleničkih plinova, a klimatske promjene potaknute emisijama stakleničkih plinova i jesu globalni problem, iznosit će 0,0077 posto", ističu.

"Od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire gotovo svaka peta osoba, zašto udruge ne pišu o tome?"

Vezano uz navod da je TE Plomin C u suprotnosti s prostornim planom Istarske županije objašnjavaju da zahvat rekonstrukcije TE Plomin ima svoje prostorno‐plansko uporište u dokumentima najviše državne razine, Strategiji i programu prostornog uređenja. "Ograničenje snage i uvjetovanje plina kao energenta u Prostornom planu Istarske županije, nije u skladu s glavnim odrednicama razvitka infrastrukturnih sustava Strategije prostornog uređenja RH i Programa prostornog uređenja RH (1999.)", upozoravaju.

"Najintenzivniju kampanju protiv TE Plomin C ove udruge provode na području u blizini TE Plomin. Suočeni s pokazateljima neznatnog utjecaja na zdravlje na području Labinštine (Studija utjecaja na okoliš je pokazala da eksterni troškovi na lokalnoj razini iznose jedan posto ukupnog eksternog troška što udruge nisu demantirale), odgovaraju da 'onečišćenje zraka nije ograničeno samo na područje Labinštine ili istočni dio Istre'. Nažalost, to isto prešućuju lokalnom stanovništvu, te čak štoviše, morbidno plaše postavljanjem ljudskih silueta uz ogradu elektrane. Razumijemo (donekle) potrebu ove grupe udruga da skrenu pozornost na svoj rad. Međutim, nemamo razumijevanja za metode koje uključuju manipulaciju podacima i zastrašivanje ljudi, a nikako nemamo razumijevanje za poigravanje s odgovorno pripremljenim projektom, u skladu s državnim strategijama i europskim normama zaštite okoliša. Nažalost, dok strastveno upiru prstom u Plomin i HEP, stvarni uzročnici teških posljedica za zdravlje i okoliš, za njih ostaju nevažni i sporedni, ističu iz HEP-a, skrećući pozornost da u Hrvatskoj od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9 000 ljudi ili gotovo svaka peta umrla osoba te se pitaju zašto navedene udruge ni jedan svoj članak nisu posvetile tom problemu.