Foto: Hina
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, samo u svibnju zaposlene su 1894 osobe, što je brojka jednaka zapošljavanju u cijelom građevinskom sektoru.
U posljednjih pet godina u javnoj upravi zaposleno je gotovo 38 tisuća osoba.
Država je na plaće za zaposlene u prvih pet mjeseci ove godine potrošila 8,11 milijardi kuna, a ukupni rashodi za zaposlene iznosili su 9,72 milijarde.
Godišnje se za zaposlene koji ovise o državnom proračunu izdvaja preko 21 milijarda kuna.
U svibnju je došlo do naglog skoka troškova plaća, koje su iznosile 2,31 milijardu kuna, dok je mjesec ranija ta brojka bila 1,44 milijarde, što je razlika od 870 milijuna kuna. Ukupni rashodi za zaposlene taj su mjesec porasli za milijardu kuna.
Plaće rasle za milijardu kuna zbog novog načina obračuna
Iako je isti mjesec došlo i do masovnog zapošljavanja u državnoj upravi, iz Ministarstva financija tvrde da je skok nastao zbog promjene u metodologiji obračuna.
"U skladu s odredbama Zakona o proračunu vlastiti i namjenski prihodi i primici proračunskih korisnika sastavni su dio državnog proračuna i uplaćuju se u državni proračun. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu propisana su izuzeća od uplate vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u državni proračun za korisnike u znanosti, visokom obrazovanju, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, nacionalne parkove, parkove prirode, ustanove socijalne skrbi, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut. Međutim, od 2015. godine za navedene korisnike propisano je da se ostvarenje i trošenje prihoda i rashoda iz vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka iskazuje mjesečno u sustavu državne riznice.
Budući se radilo o najvećim sustavnim prilagodbama u posljednjih desetak godina, izvršenje prihoda i rashoda iz namjenskih i vlastitih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u nadležnosti gore navedenih ministarstava evidentirano je s vremenskim odmakom.
U tablici 'Najznačajnije kategorije rashoda državnog proračuna prema računskom planu' naknadno proknjiženo izvršenje prihoda i rashoda za razdoblje siječanj – svibanj iz namjenskih i vlastitih prihoda i primitaka iskazano je zasad ukupno u svibnju, a ne po mjesecima, iz razloga što se mjesečni iznosi izračunavaju kao razlika izvornih kumulativnih podataka za razdoblja od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca, a prilikom izračuna morali su do daljnjega biti korišteni prethodno objavljeni raspoloživi preliminarni podaci za razdoblje od početka godine do kraja travnja, u kojemu spomenuti prihodi i rashodi još nisu bili proknjiženi. Nastavno na navedeno nije došlo do stvarnog porasta rashoda za zaposlene u svibnju već se radi o naknadno proknjiženim sredstvima korisnika koja se odnose na razdoblje siječanj-svibanj", navode iz Ministarstva financija.
Hrvatska je po svim načinima obračuna - pred bankrotom
Bez obzira na "metodologiju izračuna" hrvatskoj Vladi sa svih strana stižu upozorenja da je stanje javnih financija neodrživo, a da se reforme kojima bi se napravio zaokret - ne provode.
Posljednje u nizu upozorenja stiglo je krajem prošlog tjedna od američke rejting agencije Standard & Poor's koja je izglede hrvatskog rejtinga promijenila u "negativne", te upozorila da bi moglo doći do njegovog smanjenja, ako sljedeća Vlada ne povuče konkretne poteze.
Za prezaduženu Hrvatsku, koja već sada plaća kamate u visini 3,5 posto BDP-a to bi značilo katastrofu. Cijena zaduživanja dodatno bi porasla (već sad smo svrstani u najrizičnije zemlje s najvišim kamatama), a od ove godine ulazimo u fazu visokih otplata duga po obveznicama, u visini od 18 milijardi kuna godišnje, koja će trajati sve do 2025. godine.