Foto: Hina
DIO ZEMALJA zapadnog Balkana ostvario je napredak tijekom protekle godine u ispunjavanju uvjeta za europske integracije, osim Bosne i Hercegovine koja je u potpunom zastoju i u nešto manjoj mjeri Makedonije, proizlazi iz izvješća o napretku zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, koje je Komisija objavila u srijedu.
Komisija se osvrće i na socijalne prosvjede u BiH početkom ove godine i ističe da rješavanje socijalno-ekonomskih potreba građana treba biti prioritet za sve razine vlasti, posebice visoke nezaposlenosti mladih, zatim pomoć onima kojima je najpotrebnija, posebice nakon poplava u svibnju ove godine.
I dalje neriješeno pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, predstavlja kršenje međunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
Zemlji također nedostaje učinkovit mehanizam koordinacije za pitanja povezana s europskim integracijama. U vezi s tim je i nemogućnost donošenja sektorskih strategija, primjerice za promet, energiju ili okoliš, a to je uvjet za pomoć u tim područjima.
"Srbija u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije"
Komisija zaključuje da Srbija u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije, ali ističe da i dalje mora biti fokusirana na vladavinu prava, uključujući slobodu izražavanja, reformu javne uprave i ekonomsko upravljanje.
Od Srbije se traži da nastavi s regionalnim suradnjom, posebice proces normalizacije odnosa s Kosovom.
Komisija diplomatski oprezno upozorava Srbiju da se treba početi usklađivati sa stajalištima EU-om, ne spominjući izrijekom potrebu da se pridruži sankcijama protiv Rusije ili da odustane od plinovoda Južni tok.
"Srbija treba ubrzati svoje napore u pravcu usklađivanja s europskom pravnom stečevinom, posebice u području energije - uključujući plinovod Južni tok, okoliš, klimatske promjene, državne potpore, zdravlje, sustav socijalne zaštite i politike azila. Srbija također treba postupno usklađivati svoje politike i stajališta s EU-om u razdoblju do pristupanja", kaže Komisija.
Crna Gora također u dovoljnoj mjeri ispunjava političke kriterije, a Komisija zamjera na kašnjenju u donošenju nekih reformi.
Komisija je Crnoj Gori u poglavljima koji se odnose na vladavinu prava postavila 84 mjerila, a od brzine kojom će ispunjavati ta mjerila ovisit će dinamika ukupnih pristupnih pregovora.
Od Podgorice se traže uvjerljivi rezultati u istraživanju, progonu i procesuiranju slučajeva korupcije, uključujući i onu na visokoj razini.
Komisija također traži nastavak istrage i procesuiranje slučajeva nasilja protiv novinara te od vlade traži da nastavi javno promicati i podupirati slobodu medija i da izbjegava izjave koje mogu biti shvaćene kao zastrašivanje.
Crna Gora također treba pojačati zaštitu populacije s različitim seksualnim orijentacijama.
Nema pomaka za Makedoniju
Komisija predlaže šestu godinu za redom da se s Makedonijom, koja ima kandidatski status od 2005. godine, otvore pristupni pregovori. Ali zbog protivljenja Grčke, koja Makedoniji niječe pravo na njezino ustavno ime, nema pomaka u tom pitanju.
Istodobno, Komisija uočava da je Makedonija u nekim stvarima napravila korak natrag tijekom protekle godine.
Komisija izražava zabrinutost zbog rastuće konfliktne političke kulture u zemlji te poziva vlast i oporbu da osiguraju da se političke rasprave vode u prvom redu u parlamentu. Također postoji zabrinutost zbog rastuće politizacije državnih institucija i vladine kontrole nad medijima, selektivnog pravosuđa. Također se upozorava na potrebu izgradnje povjerenje između makedonske i albanske etničke zajednice u zemlji.
Od Kosova se traže praktični rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala
Kosovo, čiju neovisnost još uvijek ne priznaje pet zemalja članica, ove je godine parafiralo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i nalazi se na početku europskih integracija.
Komisija pohvaljuje kosovske vlasti zbog načina i brzine na koji su vođeni pregovori o SSP-u.
Od Kosova se traže praktični rezultati u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanje neovisnost pravosuđa.
Od kosovske vlade se očekuje reforma izbornog sustava i javne uprave. Komisija ističe da kosovski građani trebaju imati pristup slobodnim medijima i da ne budu diskriminirani bez obzira na njihovu etničku ili vjersku pripadnost. Komisija također od vlade očekuje potporu dijaloga sa Srbijom i provedbu dosad postignutih dogovora u tom dijalogu.
Od Albanije se očekuju sveobuhvatne reforme
Albanija je ove godine napravila veliki napredak stjecanjem statusa kandidata za članstvo na temelju postignutog napretka u reformama.
I od Albanije se očekuju sveobuhvatne reforme javne uprave, pravosuđa, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te jačanje zaštite temeljnih prava. Također se traži konstruktivan dijalog između vlasti i oporbe, što ranije često nije bio slučaj. Oporba od srpnja ponovno bojkotira parlament, stoga se od vlade i oporbenih predstavnika traži da uspostave politički dijalog.
Turska, koja vodi pristupne pregovore od 2005. i koja iz više razloga idu jako sporo, napravila je niz pozitivnih koraka, ali i mjera koje izazivaju zabrinutost.
Tijekom protekle godine Turska je, među inim, prihvatila zakon o provedbi paketa o demokratizaciji, uključujući akcijski plan za sprječavanje kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima.
S druge strane, usvojeni su zakoni koji potkopavaju neovisnost pravosuđa, premještanje i otpuštanje sudaca i tužitelja. Zabrinutost izaziva i zabrana društvenih mreža, što je odbacio turski ustavni sud.
Komisija kaže da je politička klima u Turskoj vrlo polarizirana pa su neki zakoni, od kojih su neki ključni za tursku demokraciju, doneseni bez odgovarajuće rasprave u parlamentu i bez konzultacija s civilnim društvom.
Ovo je posljednje izvješće o napretku Barrosove komisije. Novi predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je da tijekom njegova mandata do 2019. godine nijedna zemlja nema izgleda pridružiti se EU-u.
BiH: Loše ocjene iz Bruxellesa nisu nikakvo iznenađenje
Negativno izvješće Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Europskoj uniji nije nikakvo iznenađenje, jer su svi svjesni problema i izostanka napretka, kazao je u utorak u Sarajevu posebni predstavnik Europske unije u BiH Peter Sorensen.
"Razočaravajući. Tako bih ja ovo opisao jednom riječju", kazao je Sorensen novinarima u Sarajevu.
U izvješću Europske komisije koje je ranije tijekom dana objavljeno u Bruxellesu uz opise brojnih gospodarskih i socijalnih problema koje BiH ima posebice je istaknuto kako ta zemlja nije prevladala višegodišnji zastoj u procesu europskih integracija.
"Ova razočaravajuća situacija nastupila je uglavnom zbog nedostatka kolektivne političke volje na strani vodstva zemlje", zaključci su Europske komisije uz konstataciju kako je potrebno poboljšati učinkovitost i političkih institucija na svim razinama vlasti i hitno uspostaviti učinkovit mehanizam za koordinaciju odnosa sa EU kao i provesti provedbu Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finic" kojom je zatraženo uklanjanje diskriminacije pripadnika nacionalnih manjina u izbornom procesu.
"Koordinacija (odnosa sa EU) je veliki problem i izazov za BiH", potvrdio je Sorensen podsjećajući kako to utječe i na dodjelu financijske pomoći BiH.
Dodao je kako ništa manje nije važno ni neprovođenje presude u slučaju "Sejdić-Finci", jer Bih time krši obveze koje je sama preuzela kroz, primjerice, članstvo u Vijeću Europe.
Sorensen je dodao kako je u interesu BiH da prihvati i druga pravila koja vrijede u EU, posebice kada je riječ o gospodarstvu ili trgovini.
"75 posto izvoza BiH ide u EU a 60 posto uvoza u BiH stiže iz EU. Mi smo najveći partneri", kazao je Sorensen, dodajući kako obveza BiH ostaje i prilagoditi svoj privremeni trgovinski sporazum sa EU da bi se uvažile okolnosti ulaska Hrvatske u Uniju odnosno omogućio nastavak bescarinske trgovine.
Investicije i novi poslovi ostaju ključ gospodarskog jačanja BiH ocijenio je Sorensen, dodajući kako je to izravni izazov za vlast koja će biti izabrana 12. listopada.
Kazao je kako nije potrebno spominjati imena krivaca za sadašnju situaciju i trošiti vrijeme da takve političke debate nego provoditi reforme.
Sorensen je podsjetio kako uskoro odlazi iz BiH jer je imenovan na novu dužnost, no istaknuo je kako to neće ništa promijeniti kada je riječ o zadaćama što ih BiH mora ispuniti.
"Ostavljam puno posla onome tko dođe nakon mene, no i ta osoba kao i nove vlasti imaju istu najvažniju zadaću a to su nova radna mjesta, nova radna mjesta i nova radna mjesta", kazao je Sorensen.
Ministar financija BiH Nikola Špirić je izvješće Europske komisije prokomentirao tvrdnjom kako je odgovornost za zastoje i u Sarajevu ali i u Bruxellesu.
"Ne mogu negativne fakture ići u BiH, a zasluge, tobože, u Bruxelles. Ili zasluga ima ili nema", kazao je Špirić novinarima u Banjoj Luci izražavajući "žaljenje" zbog lošeg izvješća.
"Volio bih da zajedno sa Europskom komisijom radimo na europskom putu BiH", kazao je Špirić.
Davenport pozitivno ocijenio napredak Srbije
Voditelj Delegacije Europske unije u Beogradu Michael Davenport pozitivno je u srijedu ocijenio dosadašnji učinak Srbije u procesu europskih integracija, istaknuvši da je ozbiljno počela program gospodarskih i strukturnih reformi, ali da mora poduzeti mjere dodatne fiskalne konsolidacije.
Davenport je u srijedu predsjedniku srbijanske vlade Aleksandru Vučiću službeno uručio izvješće Europske komisije o napretku Srbije na putu prema EU i strategiju proširenja Unije, a na zajedničkoj je tiskovnoj konferenciji istaknuo da je ovo "veoma bitan dan i za Srbiju i za EU".
On je istaknuo i da "unatoč teškoćama i izazovima sve ide po rasporedu", ocijenivši da "u pregovorima do sada nije izgubljen ni jedan dan", s obzirom na plan da proces screeninga završi do ožujka 2015. godine.
Britanski diplomat ukazao je na važnost da Srbija ustraje u predanosti regionalnoj suradnji, a poglavito u normalizaciji odnosa i razgovorima s Kosovom.
Davenport je poručio da Srbija mora dodatno posvetiti pozornost vladavini prava i slobodi medija, a poglavito treba pojačati napore u unaprjeđenju zaštite okoliša i energetici.
Vučić je prema vlastitim riječima "djelomice zadovoljan ocjenama iz izvješća" Europske komisije, ali da ima i nekih političkih pitanja "o kojma bi se moglo raspravljati".
"Mogao bih u pojedinim dijelovima izvješća biti i oštriji od Europske komisije, posebno u području pravosuđa i stanja životne sredine", rekao je Vučić, koji smatra da je Srbija "nesumnjivo najbolje ocijenjena" od svih u susjedstvu.