Foto: Ured Predsjednika
"POSLIJE ovih 20 godina rada Tribunala stvari svakako nisu crno-bijele. Haški sud je imao svojih dobrih odluka. S nekima možemo ili ne moramo osobno biti zadovoljni. Ono što je važno je da je Haški sud postavio put ka stalnom međunarodnom sudu. Mi u Hrvatskoj smo nezadovoljni recimo Vukovarom, nezadovoljni što neki zločini nakon Oluje nisu kažnjeni, ali mislim da je to u prvom redu greška tužiteljstva", rekao je predsjednik Ivo Josipović u opširnom razgovoru za Deutsche Welle upitan na koji način vidi ulogu suda u Haagu na odnose u jugoistočnoj Europi.
Kako je nastala tužba za genocid?
Josipović smatra da se ne nije išlo po najvažnijim pravnim standardima već su postojale neke ambicije koje ne idu s pravosuđem. Predsjednik Hrvatske smatra da ljudi nemaju osjećaj da je Haški sud do kraja ispunio svoju misiju, a to je da se kazne svi koji su odgovorni za zločine.
"Kada je riječ o zločinima koji su počinjeni u Hrvatskoj, sve države moraju raditi na tomu da se počinitelji kazne, bez obzira na nacionalnost i na to tko je bio žrtva. Dakle da sumiram: mislim da je Haški sud pozitivan fenomen u povijesti, ali da na žalost nije iskoristio ono što mu je bilo na raspolaganju kao instituciji od koje se puno očekivalo", rekao je Josipović za DW.
Josipović je također odgovarao na pitanja vezana za odnos Hrvatske i Srbije te posebno međusobnih tužbi za genocid Hrvatske i Srbije. Predsjednik Hrvatske naglasio je da su tužbe za genocid nastale u vrijeme kada se nisu ispunjavala očekivanja ni u pogledu suradnje s Haškim sudom, dok sad vrlo dobro surađujemo na kažnjavanju ratnih zločina.
Nije nadležan za tužbe
"Sada su ipak neke nove okolnosti. Ono što se ja uvijek pitam, a to je na našim vladama da odluče, je - ako možete nešto rješiti razgovorom i dogovorom, imaju li tužbe smisla? Trebalo bi procijeniti i kakvi su izgledi, pravna praksa, ali to je, u slučaju Hrvatske, u nadležnosti vlade", rekao je Josipović dodajući kako u odnosima sa Srbijom ostaje otvoreno niz manjih pitanja poput povratka izbjeglica, brojna imovinska i sukcesijska pitanja, kao i povratak umjetničkih vrijednosti otetih za vrijeme rata u Hrvatskoj.
"Postoje i razlike u gledanju na povijest. Te razlike će u jednoj mjeri i ostati. S time se moramo pomiriti, ali nas to ne smije spriječiti da gledamo u budućnost i gradimo bolje i kvalitetnije mostove od onih koji su postojali do sad", rekao je Josipović govoreći o odnosima Srbije i Hrvatske.