Foto: Hina
NA BLEIBURŠKOM polju danas je obilježena 70. godišnjica bleiburške tragedije u svibnju 1945. godine, kada je jugoslavenska vojska likvidirala desetke tisuća pripadnika vojske poražene NDH i civila. Komemoracija je ove godine okupila preko 25.000 ljudi, a započela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Na komemoraciji se okupio i vrh HDZ-a, na čelu s Karamarkom i Brkićem. U ime Kolinde Grabar-Kitarović počast žrtvama poraća odala je njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put.
Karamarko je napao vladajuće zbog iskazivanja podrške i afirmativnog stava spram Josipa Broza Tita te je istaknuo kako "hrvatska socijaldemokracija nikada neće biti istinska socijaldemokracija sve dok se ne odrekne zločina Josipa Broza Tita". Istovremeno, SDP-ov Peđa Grbin iz Pule je napao HDZ i Karamarka.
"Oni koji idu na Bleiburg žele iskoristiti današnji dan kako bi dobili jeftine političke poene, a u osnovi ne razmišljaju o tome da relativiziraju zločine koje su počinjene upravo u ime te NDH", kazao je Grbin, dodajući kako konkretno misli na saborskog zastupnika i predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Tijek događaja:
17:45 Tomislav Karamarko izjavio je nakon komemoracije za žrtve bleiburške tragedije, čiji najdonji broj povjesničari procjenjuju na oko 50.000, da Hrvatska još nije odala pravi pijetet tim žrtvama i imenovala odgovorne za taj zločin te da hrvatska socijaldemokracija nikada neće biti istinska socijaldemokracija sve dok se ne odrekne zločina Josipa Broza Tita.
"Mi još uvijek nismo odali pravi pijetet tim žrtvama (...) to možemo učiniti ako se napokon imenuju oni koji su odgovorni za ove grozne žrtve. Mi jako dobro znamo, hrvatska socijaldemokracija nikada neće biti prava socijaldemokracija dok se ne odrekne zločina Josipa Broza Tita", rekao je Karamarko.
Mi stalno slušamo licemjerno priznanje da se tu dogodio neki zločin, kazao je Karamarko, dodajući da nikako da se se imenuje tko je kriv i kaže tko ima zapovjednu odgovornost za sve te žrtve.
17:00 SDP-ov Peđa Grbin izjavio je, komentirajući komemoraciju u povodu Bleiburške tragedije, kako to nije žalovanje za žrtvama, već je to žalovanje za propalom državnom tvorevinom, NDH.
"Oni koji doista žele žalovati za žrtvama strašnog zločina odlaze u Tezno, odlaze u Macelj ili odlaze na Kočevski rog. Oni koji idu na Bleiburg žele iskoristiti današnji dan kako bi dobili jeftine političke poene, a u osnovi ne razmišljaju o tome da relativiziraju zločine koje su počinjene upravo u ime te NDH", istaknuo je Grbin koji je, odgovarajući na pitanje novinara na koga konkretno misli, istaknuo kako govori o saborskom zastupniku i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku.
> Grbin: U Bleiburgu se žaluje za propalom NDH, a ne za žrtvama
15:00 Na obilježavanju bleiburške tragedije pojavilo se i čelništvo HDSSB-a, na čelu s ratnim zločincem Branimirom Glavašem. Komemoraciju je pohodila i ikona konzervativne desnice Željka Markić.
13:00 Okupljenima se obratio i kardinal Josip Bozanić, koji je upozorio Hrvatska mjesec svibanj 1945. godine pamti po strašnim pokoljima, zločinima protiv čovječnosti počinjenim pod znakom zvijezde petokrake
> Bozanić: Za nas je pobjeda komunista označila novi početak progona, zatvora i ubijanja ljudi
"U našoj Domovini, posebno zadnjih godina, ponovno se žele oživjeti sukobi i stare ideološke podjele za koje se vjerovalo da su dijelom prevladane; raspiruje se mržnja, nameće se netrpeljivost i isključivost. Naime, nekima kao da je stalo produbljivati neistine ne bi li se produžio sukob i nasilje iz vremena totalitarizma.
Nasuprot domoljubnom antifašističkom otporu iz Drugoga svjetskog rata danas se pojavljuje neka nova ideologija antifašizma s diskursom iz pedesetih godina prošloga stoljeća koju ne nalazimo u suvremenosti drugih europskih zemalja. Izmišljanje neke fašizacije Hrvatske hrani tu ideologiju i daje joj priliku da se njezini promicatelji predstavljaju borcima protiv tih navodnih pojava, skrivajući pravu narav svoga djelovanja i ne dopuštajući da hrvatsko društvo raste u slobodi, zajedništvu i suživotu, u čežnji za napretkom, pravednošću i mirom, u otklonjenosti od svakoga totalitarizma.
Za suvremen, miran i skladan razvoj hrvatskoga društva potreban je odmak i otklon od ideologija zla dvadesetog stoljeća: fašizma, nacizma i komunizma. Pustimo povijest povjesničarima bez straha pred istinom jer ideologije se boje istine i štite se propagandom laži.
Ne dopustimo ni da sjeme novih ideologija antifašizma i antikomunizma unosi nove-stare podjele u našu svakidašnjicu." dio je iz Bozanićeve propovijedi.
12:40 "Vidite koliko nas ima, ali u duhu smo povezani i s onim mnoštvom koje je ovdje čekalo prije 70. godina. Molimo zajedno božje milosrđe," rekao je na misi povodom obljetnice kardinal Josip Bozanić. "U našoj zemlji natopljenoj krvlju važno je tražiti istinu, očekujemo da se hrvatske institucije i pojedinci zauzmu za sustavno iznošenje istine. Istina će otkriti posljedice zločina, ali i dopustiti da progovori nada", rekao je, između ostalog, Bozanić u propovijedi.
12:05 Misu predvodi Josip Bozanić.
12:00 Prema informacijama HTV na Bleiburškom polju okupilo se više od 25 tisuća ljudi, stiglo je više od 350 autobusa, a mnogi su stigli i u privatnim aranžmanima.
11:30 Na Bleiburg su stigli i vođe šatordžija, Đuro Glogoški te Josip Klemm.
11:00 Kako potvrđuju organizatori, već do 9 sati pristiglo je više od 300 autobusa iz svih krajeva Europe, najviše iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije i Njemačke. Danas se na Bleiburškom polju očekuje više od trideset tisuća ljudi, a za njihovu sigurnost će brinuti veliki broj pripadnika austrijske policije, piše Fenix Magazin, hrvatsko-njemački mjesečnik čije je sjedište u Frankfurtu na Majni.
Na bleiburškoj komemoraciji pojavilo se i čelništvo HDZ-a, vođeno Tomislavom Karamarkom i Milijanom Brkićem.
Bozanić predvodi molitvu
Komemoracija, u organizaciji Počasnog bleiburškog voda i pod pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda Dragana Čovića, počela je molitvom odrješenja na groblju Unterloibach koju predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Kardinal Bozanić će u podne predvoditi misu za sve žrtve Bleiburga i križnih putova, a u ranim popodnevnim satima slijedi molitva za žrtve islamske vjeroispovijesti koju predvodi muftija Aziz Hasanović.
Hrvatski sabor je 2012., nakon 11 godina, ukinuo pokroviteljstvo nad komemoracijom na Bleiburgu "zbog zloupotrebe žrtava i ustaške ikonografije", ali ga je ove godine preuzela predsjednica Grabar-Kitarović. Iako je bila najavila da će nazočiti središnjoj komemoraciji 16. svibnja u Bleiburgu, predsjednica je počast žrtvama komunističkih zločina odala u četvrtak na Bleiburgu, u Maclju i Teznom, učinivši to bez najave i nazočnosti medija. Jednako tako, sama i bez najave, u travnju je odala počast žrtvama ustaškog režima u koncentracijskom logoru Jasenovac.
U ime hrvatske predsjednice, počast žrtvama poraća odat će njezina posebna izaslanica Bruna Esih, Predsjednica udruge Hrvatski križni put.
Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje više desetaka tisuća vojnika i civila koji su se u svibnju 1945. htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj. Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima danas poznatima kao ‘križni putovi’.
Grabar-Kitarović je u četvrtak zapalila svijeće i položila vijence na stratištima uzduž križnog puta, istaknuvši da ima obvezu moralno osuditi režim koji je progonio i ubijao ljude. "Zločin je zločin i nijednom se ideologijom ne može opravdati. Zato su mjesta stradanja i patnje ujedno mjesta pijeteta i spomena na sve žrtve, ali i opomena našem i budućim naraštajima koliko je važno bdjeti nad istinskom vrednotom svakog ljudskog života te koliko je važno promicati duh demokracije i suživota kao jamstva mira i bolje budućnosti", navela je Grabar-Kitarović.
Premijer Zoran Milanović, predsjednik Sabora Josip Leko i ministar obrane Ante Kotromanović u petak su počast žrtvama Križnog puta odali u Teznom kraj Maribora, na mjestu masovne grobnice snaga NDH i civila pobijenih u svibnju 1945.
Zločini koje su komunističke vlasti počinile na kraju Drugoga svjetskog rata, kazali su premijer i predsjednik parlamenta, okaljali su "pravednu borbu", a današnja Hrvatska osuđuje sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije.
"Ovamo sam došao samo zbog ljudi koji su ubijeni na kraju jednog rata. To je tragičan, strašan događaj koji je jednu pravednu borbu okaljao i od toga ne treba bježati niti bježim", rekao je Milanović novinarima nakon polaganja vijenca.
Leko je kazao da su hrvatska politika i hrvatska država već osudile sve zločine počinjene u ime bilo koje ideologije. "Ovdje smo da odamo pijetet žrtvama komunističkog terora", rekao je predsjednik Sabora.
Slovenski izvori procjenjuju da je u masovnoj grobnici, bivšem tenkovskom rovu u šumi kraj Tezna bez suđenja pogubljeno od 15.000 do 20.000 vojnika i civila, većinom Hrvata. Prilikom gradnje autoceste u travnju 1999. pronađena je ta masovna grobnica i u dijelu rova dugačkome 70 metara pronađeni su ostaci 1179 žrtava koji su u srpnju te godine položeni u zajedničku kosturnicu na mariborskome gradskom groblju.
Za povjesničare je točan broj stradalih na Bleiburgu i križnim putevima i dalje nepoznanica. Po riječima povjesničarke Martine Grahek-Ravančić, do sada učinjena istraživanja ukazuju da je u bleiburškom pokolju stradalo oko 80.000 Hrvata, a da je najdonja brojka svakako oko 50.000 stradalih.
Povjesničari Ivo Lučić i Nikica Barić u razgovoru s Hinom izrazili su žaljenje što je obilježavanje Bleiburške tragedije ponovo razdvojilo državni vrh koji bi, kako poručuju, trebao biti iznad podjela i isključivosti te dopustiti da Bleiburg i "križni putovi" dobiju primjereno mjesto u povijesti kako bi ih se prestalo koristiti u dnevnopolitičke svrhe.