Foto: Davor Pongračić/Cropix
JOŠ JEDAN napad ministra Slavka Linića na poslodavce nije slučajan. Kako doznajemo iz izvora bliskih vladi, upravo će vlasnici tvrtki i banaka u RH snositi glavni teret uvođenja poreza na nekretnine. Za građane koji raspolažu s jednom ili dvije nekretnine za stanovanje ili legalni najam, porezno opterećenje neće se mijenjati, tvrdi naš izvor.
Istovremeno, ministarstvo predlaže uvođenje poreza na gospodarske objekte, uz olakšice po razredima. Veće olakšice imali bi industrijski i proizvodni objekti, a manje oni
neproizvodnog karaktera, namijenjeni trgovini, administraciji, pružanju usluga ili najmu. Najmanje olakšice imali bi objekti izvan funkcije.
Linićev novi prijedlog ne ide na ruku poduzetnicima s većim brojem nekretnina, kao ni bankarskom sustavu koji raspolaže velikom nekretninskom imovinom zbog nevraćenih kredita. Riječ je, mahom, o objektima izvan funkcije ili o stanovima koji se ne mogu prodati na nekretninskom tržištu, pa bi Linićev porez predstavljao ozbiljan udar na bilance jednog dijela hrvatskih banaka. Odgovornost za provođenje poreza na nekretnine u najvećem je dijelu prebačena na lokalnu upravu.
Iz redova Hrvatske udruge poslodavca već su se mogle čuti primjedbe da će porez na nekretnine dodatno opteretiti bilance hrvatskih poduzeća, jer su u recesiji nekretnine ionako nelikvidne i predstavljaju teret tvrtki. Dodatna porezna opterećenja samo će dodatno ugroziti poslovanje, tvrde poslodavci. Iako ne izbjegava konfrontaciju s poslodavcima već ih, naprotiv, optužuje za otpuštanja radnika i gomilanje umirovljeničke populacije, Linić očito ne želi sukob s većinom hrvatskih građana.
Zbog toga je njegov novi prijedlog zakona o nekretninama populistički i računa na potporu javnosti ali i dijela vlade, prije svega ministara iz redova SDP-a, te barem jednog koalicijskog partnera – Hrvatske stranke umirovljenika. Zamjerke HSU-a na prvi Linićev prijedlog uglavnom su bile socijalnog karaktera, na što se u izradi novog prijedloga jako pazilo. Osim poreznih olakšica za građane lošijeg imovinskog stanja, Linićevo ministarstvo predviđa i značajna porezna oslobođenja po socijalnim programima ovisno o raspoloživom dohotku, pri čemu bi najbolje prošli upravo umirovljenici.
Time je Linić u dobroj mjeri osujetio i eventualne kritike od strane glavnog koalicijskog partnera koji se već protivio ranijem prijedlogu zakona o nekretninama. Ukoliko ne prihvate ovaj Linićev prijedlog, HNS bi se mogao optužiti za zastupanje interesa poslodavaca i banaka.