Foto: Goran Jakus, Borna Filic/Pixsell, Hina
MINISTRU zdravlja Rajku Ostojiću ovih dana nije lako. S premijerom Zoranom Milanovićem već duže nije u dobrim odnosima, a kako Index doznaje, sigurno je da odlazi iz Vlade.
Linić je izbačen iz SDP-a, a potom je Milanović najavio rekonstrukciju Vlade. I dok je sada već sigurno da Ostojić odlazi iz Vlade, u liječničkim krugovima špekulira se tko bi ga mogao naslijediti na ovoj nimalo zahvalnoj poziciji.
Novi ministar - mazohist ili karijerist
Iz neslužbenih izvora doznajemo kako se Milanović dvoumi između tri imena. Jedan od njih je Siniša Varga, ravnatelj HZZO-a koji je već duže vremena u otvorenom sukobu s Ostojićem. Drugi je Dragan Korolija Marinić, ravnatelj KBC Dubrava za kojeg se u javnosti već govorilo da je došao na tu poziciju po političkoj liniji, dok je treći na listi Ratko Matijević, ginekolog iz KB Sveti Duh. Najizgledniji kandidat za ministra i premijerov izbor je Siniša Varga.
No, tko god da dođe na mjesto ministra zdravlja ne čeka ga nimalo lak ni jednostavan posao.
"Nitko pametan se toga sad ne bi prihvatio. Mogućnosti eventualno novog ministra bit će vremenski limitirane budući da je do izbora ostalo još godinu i pol, a kao drugo nema društvenog konsenzusa da se napravi ono što bi trebalo. Dakle, novi ministar ili će biti teški karijerist, koji može reći da je bar kratko obnašao ministarsku funkciju ili je pak mazohist koji se svjesno izlaže na poziciju na kojoj ne može ništa napraviti", kaže nam izvor.
Najveći problemi
Analizirajući situaciju u zdravstvu došli smo do osam ključnih problema s kojima će se novi ministar morati suočiti.
1. Prva i osnovna stvar je problem kadrovskog deficita. Novi ministar mora mobilizirati sve mlade liječnike s burze i što prije ih staviti u sustav specijalizacije jer Hrvatska ostaje bez liječnika. Ukupno je 341 nezaposlen liječnik bio na burzi do 1. travnja 2014.
S druge strane od 1. srpnja 2013., otkako je Hrvatska postala članicom EU pa sve do 31. svibnja ove godine ukupno su 532 liječnika zatražila potvrdu za odlazak na rad u inozemstvo. Liječnici koji napuštaju našu zemlju prosječne su dobi 39 godina, većinom su zaposleni u bolnicama, a najčešće su to anesteziolozi, ginekolozi, radiolozi, internisti i kirurzi koji uglavnom odlaze na rad u Njemačku, Veliku Britaniju, Austriju, Švedsku i Norvešku.
Ovo je dugoročno i najveći problem u hrvatskom zdravstvu. Financijske dubioze mogu se privremeno riješiti novim zaduživanjem, ali kadrovski deficit se ne može kad uzmemo u obzir da je u edukaciju liječnika potrebno utrošiti barem 10 godina. Ovaj kadrovski deficit najviše će se, procjenjuju liječnici, osjetiti za pet godina.
2. Dijalog sa svim sudionicima u procesu zdravstvene zaštite. Novi ministar treba ponovo uspostaviti dijalog s njima budući da u Hrvatskoj, s povremenim mirovanjem, traje najduži štrajk liječnika ikad, a koji je na snazi od 18.9.2013. godine.
3. Komunikacija s HZZO-om. Sadašnji ministar Ostojić nema nikakvu komunikaciju ni s HZZO-om. Na ratnoj je nozi s ravnateljem Sinišom Vargom, a sukob je eskalirao do te mjere da je Ostojić Vargi "preoteo" prvu pomoćnicu. Dubravka Pezelj Duliba bila je prva pomoćnica Vargi, a Vlada ju je u travnju imenovala pomoćnicom ministra Ostojića.
Kome će služiti zdravstveni sustav
4. Ostojića napuštaju stručnjaci. Novi ministar trebao bi bolje raditi i komunicirati sa svojim timom kako bi Ministarstvo što bolje funkcioniralo. Tako je Ostojića napustio njegov prvi suradnik u Ministarstvu. Luka Vončina u ožujku je dao otkaz na mjesto pomoćnika ministra zdravlja. Vončina je tada izjavio odlazi iz osobnih razloga i da je u korektnim odnosima s ministrom te dalje nije želio ništa komentirati.
No ipak, odlazak ovog vrsnog stručnjaka za menadžment u zdravstvu, školovanog u inozemstvu, koji je na mjestu pomoćnika ministra za zaštitu zdravlja radio na svim najvažnijim Ostojićevim projektima, nakon prelaska iz HZZO-a, vrlo je znakovit i po nekim nagađanjima upućuje na ozbiljne potrese u Ostojićevu timu.
5. Čemu služi zdravstveni sustav? Treba pod hitno financijski konsolidirati sustav i odrediti čemu zdravstveni sustav treba težiti te koji je opseg zdravstvenih usluga koji se pacijentima može pružiti, budući da ono što im se sad jamči nije provedivo. Upravo od tuda i proizlaze tolike liste čekanja.
6. Pitanje izdvajanja HZZO-a iz riznice. Treba jasno definirati s koliko će novaca HZZO izaći iz državne riznice. Problem HZZO-a je da se određena sredstva nenamjenski troše kao naprimjer za porodiljna i bolovanja. Država te stavke ne prikazuje u deficitu, a trebala bi jer upravo tako država krivo prikazuje svoj deficit.
7. Poštivanje zakona o radu, kolektivnih ugovora i direktive o radnom vremenu. Liječnici rade sad protuzakonito. Definirana je situacija u kojoj liječnici ne smiju raditi dulje od 16 sati u kontinuitetu, a hrvatski liječnici odavno već imaju 24 satna dežurstva.
8. Provedba Masterplana. Pitanje Masterplana treba pod hitno riješiti budući da u ovom koji je na snazi nema ni financijske podloge ni provedbenih planova. Ništa točno nije definirano kako će se i na koji način stvari prema njemu odvijati.