Medijske slobode najviše se krši na Balkanu: Šest hrvatskih slučajeva među 170 prijavljenih u Europi

Foto: mediafreedom.ushahidi.com

VIŠE od 170 slučajeva kršenja medijskih sloboda prijavljeno je posljednjih mjeseci na području 28 zemalja članica Europske unije te zemalja kandidata za članstvo. Gotovo polovica tih slučajeva prijavljena je na području Balkana.

Krajem svibnja ove godine pokrenuta je nova platforma Mediafreedom.ushahidi.com, putem koje je omogućeno prijavljivanje kršenja medijskih sloboda. "Ushahidi" na svahiliju znači svjedočenje, a u više od 40 slučajeva novinari su posvjedočili kako su medijske slobodne kršene poduzimanjem pravnih mjera protiv njih osobno ili protiv medija za koje rade, što ukazuje na pritiske koji se vrše putem pravosuđa.

No, pravosudne akcije, uključujući i uhićenja, nisu najgore što se novinarima događa - tu su prijetnje, zastrašivanja, čak i fizički napadi i premlaćivanja.

Visoka koncentracija kršenja prava je zabilježena je u Turskoj, Srbiji i Italiji, a i Hrvatska ima svoje "crvene točke" na mapi kršenja medijskih sloboda.

U Turskoj, gdje je prijavljeno 17 slučajeva, najčešće oružje kojim se krše medijska prava su financijski i pravosudni pritisci kojima se trudi ušutkati kritičare. U Srbiji je prijavljeno 16 slučajeva, a sa svibanjskim poplavama isplivala je i zabrinjavajuća pojava cenzuriranja - naime, prijavljeni su slučajevi blokiranja i hakerskih napada na blogove na kojima se kritiziralo ulogu Vlade i reakcije na poplave. U Italiji je prijavljeno 15 slučajeva koji uključuju napade i prijetnje.

Ovo je 6 hrvatskih "crvenih točaka":

1. ZAGREB - prijetnje smrću novinaru Dragi Hedlu zbog članka o osuđenom ratnom zločincu Darku Kordiću
2. ZAGREB - pritisci i pokušaj diskreditiranja TV novinarke Danke Derifaj nakon što je objavila priču o nepotizmu u Jastrebarskom
3. ZAGREB - slučaj novinarke Slavice Lukić koja je zato što je napisala istinu o upumpavanju javnog novca u privatnu Polikliniku Medikol osuđena za "sramoćenje" i novčano kažnjena iznosom od oko 4.000 eura, zbog čega je HND pokrenuo peticiju kojom se traži izbacivanje odredbe o sramoćenju iz kaznenog zakona, jer takva zakonska odredba ne postoji u EU zakonodavstvu, a u Hrvatskoj je se zloupotrebljava za cenzuru medija
4. SPLIT - napad kantom fekalija na novinara Antu Tomića
5. OMIŠ - spaljivanje lutke koja je predstavljala novinara Vinka Vukovića u sklopu karnevala
6. PULA - otkazi za 16 djelatnika Glasa Istre

Hrvatska po stupnju medijskih sloboda gora od Mongolije, Namibije, Gane...

Hrvatska je prema izvješću američke nevladine udruge Freedom House za 2013. godinu medijski djelomice slobodna - s rejtingom 40 zauzela je 83. mjesto među 197 zemalja uključenih u istraživanje. Prvo mjesto na listi kao medijski slobodne zemlje dijele Nizozemska, Norveška i Švedska.

Od susjednih zemalja među medijski slobodne zemlje svrstane su Slovenija na 39. te Austrija na 30. mjestu. Kao i Hrvatska djelomice su slobodne Mađarska na 71. mjestu, Srbija na 74. i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske su Kosovo na 98., Bosna i Hercegovina na 103. mjestu, a Makedonija na 122.

"Zbog neprimjerene primjene i nerazumijevanja članka o pravu na pristup informacijama, novinari i dalje teško dobivaju informaciju od vlade", piše FH u zasebnom izvješću za Hrvatsku, uz napomenu de da su učinkovitost tog zakona dodatno otežale dopune definiciji o tajnosti podataka iz 2010. godine.