Mijat Stanić pred Saborom protiv ocjene ustavnosti referendumskog pitanja

Foto: FAH

SABOR je današnje zasjedanje, u kojem raspravlja o izmjenama Zakona o refrendumu, opet počeo stankom i to zbog stanja u HŽ-u, točnije Pružnih građevina.

"U prošli četvrtak su na Markovu trgu prosvjedovali radnici HŽ-a, resorni ministar Siniša Hajdaš Dončić isti je dan negirao radničke zahtjeve, no mediji su danas potvrdili da su radnici u pravu", rekao je laburist Mladen Novak, koji je prvi zatražio stanku zbog HŽ-a.

Priključili su mu se klubovi HDSSB-a, HDZ-a i Klub nezavisnih Linić, Vukšić, Hodžić. HDSSB želi upozoriti na maćehinski odnos HŽ-a prema Slavoniji, konkretizirao je Krešimir Bubalo. Zahtjevu za stanku, ali na drugu temu, priključio se i nezavisni Damir Kajin.

Kritizirao je i izjave koje su došle iz Uprave HŽ-a i od resornog ministra o tome kako Pružne građevine ostvaruju 95 posto prihoda iz proračuna, da rade tri puta skuplje i da je to jedina tvrtka unutar HŽ grupe koja nije restrukturirana.

"Pružne građevine su iskazivale dobit od 200 milijuna kuna"

"Pa to su, bez imalo ograda, stvarno bezočne laži. Ta tvrtka je restrukturirana, nakon restrukturiranja joj je dodano 750 ljudi iz HŽ infrastrukture; 95 posto poslova imaju tek sada od HŽ infrastrukture, iz razloga što im je sad pridodano tih 750 ljudi kao i posao održavanja željezničke infrastrukture, što je obveza države. Pružne građevine su 2008., 2009., 2010. i 2011. poslovale pozitivno i iskazivale dobit od 200 milijuna kuna", poručio je Novak.

Sada su, kaže, za gradnju pruge Dugo Selo-Križevci - jedini posao koji u državi ta tvrtka može trenutno raditi, a ne može se kandidirati, stigle dvije ponude, navodno, ističe, obje nekvalitetne.

"Je li ministar obznanio kako je jedna ponuda skuplja 350 milijuna kuna od one druge? A da je ona druga ustvari ispala iz igre zato što su Pružne građevine bile dio tog konzorcija? U čijem interesu radi ovaj ministar i zbog čega to radi? Je li premijer upoznat s tim što ministar radi, a ako jest, onda je odgovornost prvenstveno premijerova", poručio je Novak zapitavši zbog čega se nastoje uništiti Hrvatske željeznice.

Vukšić: Želi li vlada uopće da su željeznice u vlasništvu države?

"Što Vlada želi s Hrvatskim željeznicama? Kakve Hrvatske željeznice želi i da li uopće želi Hrvatske željeznice u vlasništvu države? Država bi trebala učiniti sve da svojoj tvrtki kojom upravlja, koja nije loša, koja je pokazala i stručnost i da zna pozitivno poslovati, omogući poslove", poručio je nezavisni Branko Vukšić.

"Pružne građevine - i stručni su i dokazali su da znaju, međutim, postoji volja ministra koji kaže, oni neće dobiti posao, oni će dobiti otkaz. To je jedna poruka hrvatskim radnicima, 'nećete raditi u Hrvatskoj, neće vam dati država posao, dobiti ćete otkaz'. Mislim da bi otkaz trebao dobiti netko drugi", zaključio je Vukšić.

"Hrvatske željeznice su možda najtipičniji primjer kako ova Vlada radi tj. ne radi, jer da je Vlada provela strukturne reforme u Hrvatskim željeznicama onda puno ovoga ne bi bilo. Ako je Hrvatska na ičemu imala priliku povući sredstva to su bile Hrvatske željeznice", istaknuo je HDZ-ov Ivan Šuker.

"Pružne građevine! Da li za poduzeće koje ima znanje, koje ima ljude, koje definitivno ima i posao, netko samo lakonski može reći 'vi ne možete raditi taj posao zato što ste u sukobu interesa'. A tko je to u Hrvatskoj educiran, tko ima ljude, tko ima mehanizaciju da može to raditi. Pa zašto ga onda Vlada nije vlasnički restrukturirala", pitao se Šuker.

Bubalo vladajuće prozvao zbog "maćehinskog odnosa prema Slavoniji i Baranji"

HDSSB-ov Krešimir Bubalo vladajuće je prozvao zbog, kako je rekao, maćehinskog odnosa prema Slavoniji i Baranji.

"Posebno brine to je da je Slavonija i Baranja opet ostala zapostavljena kad govorimo o HŽ-u. Jeftinije je putovati iz Zagreba do Splita nego iz Zagreba do Osijeka, a znamo da ima manje kilometara", zamjerio je Bubalo podsjećajući kako su autobusne linije Zagreb-Osijek puno jeftinije nego željezničke.

"Izoliranost, smanjivanje broja linija, nedostatak interesa da se ulaže u Slavoniju i Baranju, jasno se želi smanjiti broj putnika u željezničkom prijevozu i ukinuti linije pa HDSSB traži da se ministar o tome očituje" rekao je Bubalo.

Grbin: Treba na jednom mjestu definirati što je u referendumu dozvoljeno

Nastavkom sjednice Sabor raspravlja o izmjenama Zakona o refrendumu o kojem se dugo raspravljalo, da bi ga na kraju napale brojne nevladine udruge. Svaka inicijativa morat će navesti razloge referenduma, izmjene i njihov utjecaj. Ne smije se raspisivati referendum o temeljnim vrednotama iz Ustava kao ni o pravnoj stečevini EU.

"U tom kontekstu smatramo našom obvezom na jednom mjestu definirati što je u referendumu dozvoljeno, kako ne bi tražili od naših građana koji se pripremaju na prikušljanje potpisa za određenu referendumsku inicijativu da listaju odluke Ustavnog suda, odluke suda EU. Na jednom mjestu smo sistematizirali ono što već postoji u praksi", rekao je predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin.

Novina je da se potpisi potpore inicijativama na referendumu daju isključivo u uredima Državne Uprave ili putem servisa e-građanin.

"Do sada se nije poštivalo gdje se smiju skupljati potpisi"

"Dakle, u dosadašnjem zakonu imali smo ograničenje mjesta na kojma se smiju prikupljati potpisi. Međutim, znamo da to ograničenje nitko nije poštivao. Potpisi su se prikupljali, ne samo na onim prostorima koji za to nisu bili predviđeni, kao što su vjerske i obrazovne institucije, potpisi su se prikupljali i na radnim mjestima i po kućama", dodaje Grbin.

Zato su se zakonodavci odlučili na ovakav prijedlog, unatoč kritikama javnosti. Grbin kaže da veliki broj građana koristi Internet svakodnevno, a da za preostale postoje uredi Državne uprave koji su rasprostranjeni po cijeloj Hrvatskoj. Dodao je da se i produžio rok za prikupljanje potpisa s 15 na 30 dana.

HDSSB-ov Josip Salapić smatra da je ovo zakon o neodržavanju referenduma, te da je postojeći zakon bolji.

Mijat Stanić pred Saborom

Predstavnici inicijative "Ne damo naše autoceste" pred Saborom su došli upozoriti zastupnike da glasuju protiv prijedloga Odbora za Ustav, kojim se traži da se njihovo referendumsko pitanje uputi na ocjenu ustavnosti.

"Mi tražimo da se raspiše referendum sukladno Zakonu o referendumu. Zato što ovi elementi koji su navedeni zašto se traži provjera ustavnosti, ne stoji. Mi smo točku po točku pobili. Ukoliko bi Sabor stao iza ovakve odluke Odbora za ustav i poslovnik, pokazao bi jednu neozbiljnost, da je i on instrument kao što je Odbor za ustav i poslovnik," rekao je Mijat Stanić.

"Očekujemo da će Sabor imati dovoljno odgovornosti i da nas neće izlagati daljnjim troškovima, te će u roku raspisati referendum u skladu sa Zakonom o referendumom, kako bi građani imali priliku reći da ne žele koncesioniranje autocesta", poručio je Stanić.

Upitan boji li se da će Ustavni sud predugo odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja ili da bi ga mogao odbiti, Stanić je rekao kako su članovi inicijative "apsolutno sigurni da Ustavni sud neće odbiti njihovo referendumsko pitanje", već se radi o kupovanju vremena.

Legalisti smo i ne bježimo od bilo kakve provjere, no protiv smo trošenja naših novaca na odugovlačenje i zavaravanje javnosti. Zbog odugovlačenja u pregovorima o koncesiji dolazimo u puno nepovoljniji položaj, upozorio je Stanić dodavši kako, odluče li se ipak građani za koncesiju, Hrvatska treba dobiti što više novaca.

Stipić: Skupili smo više od 600 tisuća potpisa, štitimo javni interes

Željko Stipić podsjetio je na inicijativu outsourcinga i rekao da su nakon 7 mjeseci konačno dočekali raspravu i upozorava da Odbor za Ustav pokušava obmanuti zastupnike i isforsirati odluku na ustavnom sudu.

"Vjerujemo dakle da će saborski zastupnici pročitati pažljivo ova obrazloženja i da ćemo na kraju dana imati odluku o raspisivanju referenduma. Ne odluku o tome da se pitanje šalje na ustavni sud, pa da još čekamo mjesec dana nego da imamo referendum da se krenemo za njega pripremati. Građani RH dobiju priliku izreći svoj stav o nečemu što je javno dobro. Zakonodavna vlast bi trebala stati iza ovog zahtjeva građana i da bez ikakvog okolišanja referendum danas mora biti raspisan," rekao je Željko Stipić.

"Željeli smo zaštiti javni interes, ustvrdio je Stipić i podsjetio da su skupili više od 600.000 potpisa građana. Očekujemo od saborskih zastupnika da ne produžavaju agoniju i da to pitanje ne ide na Ustavni sud, dodao je.

I on je odbacio argumente Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav istaknuvši kako sindikati ne žele uspostaviti novo stanje nego zadržati postojeće, pa ako je to protuustavno, onda je tako već pune 24 godine.

"Spočitavaju nam da nismo vodili računa o obvezama koje je Hrvatska preuzela prilikom pristupanja EU, a od Ministarstva vanjskih i europskih poslova smo izrijekom dobili potvrdu da se nikada u pregovorima nije govorilo o outosorcingu i spin offu, rekao je Stipić i optužio predsjednika Odbora Peđu Grbina za "klasični spin".

Kao ključan razlog navode nam da nismo, kao inicijativa, dovoljno obrazložili zahtjev, a ta obveza propisana je naknadno, nakon što smo već predali potpise, kazao je Stipić.