Foto: FAH
U PROTEKLA 24 sata vodostaj Save kod Županje pao je za 34 centimetra i u 10 sati iznosio je 938 centimetara, a voda se povlako povlači i s poplavljenih područja te je u nekim mjestima pala i za više od metra.
Hrvatske vode ne žele komentirati istragu
Iz Hrvatskih voda kažu kako nisu u mogućnosti komentirati daljnje korake u postupku koji je započeo nakon što je policija izuzela dokumentaciju vezanu uz ojačanje lijevoobalnog nasipa kod Rajevog Sela, čije je puknuće sa 17. na 18. svbinja dovelo do potpune poplave toga te okolnih sela. Zbog te je poplave to područje moralo napustiti više od 11.000 ljudi, a u poplavama je, prema službenim podacima, poginula jedna osoba.
"Komentirati daljnje korake u postupku ne možemo obzirom da su predistražne radnje u tijeku. Hrvatske vode u potpunosti surađuju s nadležnim tijelima RH. Hrvatske vode kao investitora također zanimaju razlozi puknuća nasipa te u suradnji s Upravom vodnoga gospodarstva Ministarstva poljoprivrede provode detaljnu internu kontrolu od trenutka puknuća nasipa", navode u izjavi.
Ističu kako će kontrolu nastaviti neovisno o ostalim radnjama koje su u tijeku, te da će do konačnih zaključaka moći doći tek nakon povlačenja vode s poplavljenog područja.
U Hrvatskim vodama dojaju kako su angažirali dvojicu stručnjaka, koji će dati neovisno stručno mišljenje radi čega je došlo do puknuća nasipa.
Nedjeljko Šimundić, glavni inženjer Hrvatskih voda i voditelj radova na izgradnji prednasipa kod poplavljenog Rajeva Sela, rekao je kako ljudi svašta pričaju, ali da bi ipak trebali slušati struku, jer da se nije moglo predvidjeti gdje će nasip popustiti.
"Pucanje nasipa kod Rajeva Sela jednostavno je bio splet nesretnih okolnosti i nesreća se nije mogla predvidjeti", kazao je taj stručnjak.
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, 17. svibnja oko 18 sati Savom je kod Slavonskog Šamca u smjeru Županje i Rajevog Sela teklo u sekundi preko 6.000 prostornih metara vode. Za usporedbu, najveći dosadašnji protok Save na tom području zabilježen je kod Županje 19. siječnja 1970. godine i iznosio je 4.161 prostornih metara u sekundi.
Prema analizama vjerojatnosti prije ovog poplavnog događaja, maksimalni godišnji protok tisućugodišnjeg povratnog razdoblja na Savi kod Županje iznosio je oko 5.000 prostornih metara u sekundi, navode iz Hrvatskih voda.
Postoji opasnost od epidemije
RAZINA Save na poplavljenim područjima jučer je počela polagano padati. Vodostaj Save kod Županje sinoć u 21 sat bio je 979 cm, a danas u 8 sati 967 cm.
Stručne službe upozoravaju na opasnost od zaraza na poplavljenim područjima. Tome posebno pogoduju visoke temperature i izlijevanja septičkih jama zbog čega je ulaz u pogođena područja ograničen. Veterinari, vojska i policija ulaze u posebnoj odjeći, a na izlazu se i ljudi i vozila dezinficiraju.
Ulaze samo specijalne službe koje prolaze kompletnu dezinfekciju. Odvoze se lešine životinja, zaprašuju komarci, za sad nema evidentiranih bolesti iako stručne službe upozoravaju na opasnost od zaraza kojima pogoduju visoke temperature i izlijevanje septičkih jama. Ministarstvo zdravlja objavilo je obvezu cijepljenja protiv tetanusa svih osoba koje su uključene u sanaciju poplavljenih područja, a nisu primile cjepivo u posljednjih pet godina.
Epidemiološka situacija na poplavljenim područjima u županjskoj Posavini je stabilna i nema evidentiranih bolesti, potvrdila je za HRT i načelnica Kriznog stožera Ministarstva zdravlja Maja Grba-Bujević dodajući kako se na terenu rade preventivne mjere kako ne bi niti došlo do širenja bolesti. Po njezinim riječima, u javnosti su se pojavile informacije da je na poplavljenim područjima uvedena karantena. Maja Grbić-Vujević opovrgla je te glasine podsjetivši kako je karantena jedna od epidemioloških mjera kojom se sprečava širenje zaraznih bolesti. Isto je potvrdio i ministar zdravlja Rajko Ostojić.
Ministarstvo poljoprivrede izradilo je u suradnji s Ministarstvom zdravlja Plan mjera na poplavama ugroženim i rubnim područjima te područjima gdje se nalaze privremeno smještene životinje, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i životinja.
Uz to, u naseljima koja graniče s poplavljenim područjima provodit će se deratizacija zbog migracije glodavaca s poplavljenih na nepoplavljena područja, te označavanje i cijepljenje svih premještenih ili udomljenih pasa za koje nisu dostupni identifikacijski podaci te utvrđivanje podataka o njihovim vlasnicima.
Kako izvaditi nove dokumente?
PU vukovarsko-srijemska objavila je da stanovnici poplavljenog područja kojima su osobne isprave uništene, izgubljene ili nestale u poplavi, mogu na teret državnog proračuna izraditi nove osobne isprave u upravnim poslovima(referadama) Policijske postaje Otok, Policijske postaje Županja, Policijske postaje Tovarnik, Policijske postaje Vukovar te u upravnim poslovima Policijske uprave vukovarsko-srijemske u Vinkovcima.
Na raspolaganju im je i mobilno šaltersko vozilo u kojem se također mogu podnijeti zahtjevi za izradu novih osobnih isprava, koje će se danas, 25. svibnja, od 07,00-13,00 sati nalaziti u Cerni u središnjem parku. U vremenu od 15-19 sati vozilo bi se trebalo nalaziti u Gradištu ukoliko tehnički uvjeti budu zadovoljavali, a ukoliko ne ponovno u Cerni u središnjem parku.
Zadarski vatrogasci krenuli u Županju pomoći u borbi s poplavama, kreću i zagrebački
Vatrogasci iz Zadarske županije, njih 23, prijepodne su sa 7 vozila, 20-ak pumpi i nekoliko agregata krenuli prema Županji pomoći u saniranju poplavljenog područja.
Županijska vatrogasna postrojba priopćila je kako je u Županji formiran vatrogasni stožer u kojem će zapovjednik te postrojbe Željko Šoša iduća tri dana biti pomoćnik za priobalje. Prije polaska Šoša je odredio zapovjednike grupa na terenu te upozorio vatrogasce na opasnosti koje ih očekuju.
"Prijeti opasnost zaraze, ugriza domaćih životinja, ali i štakora, zmija i ostalih životinja koje je donijela voda. Posebna opasnost su mine koje je eventualno raznijela voda pa više nisu u okvirima ucrtanim na minskim poljima. Zato je apsolutno važno na terenu poštivati zapovjedi", poručio je.
Vatrogasce su ispratili zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta te župan Stripe Zrilić.
"Lijepo je vidjeti da smo u nevolji svi zajedno. Hvala vam što idete i ne sumnjam da ćete sve učiniti da tim ljudima olakšavate život i da se što prije vrate kućama", rekao je Kalmeta.
Zrilić je naglasio kako su vatrogasci ljudi koji su naučili pomagati drugima. "Ovo što i sad idete nije vam teško. Zato vam neću puno govoriti jer ste vi ljudi od djela. Želim vam sretan put i da tim ljudima pomognete na najbolji mogući način", rekao je župan.
Zadarski vatrogasci na terenu će biti šest dana zajedno s kolegama iz Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije, a očekuje se kako će svi zajedno u stožer u Županji stići oko 18 sati.
I zagrebački vatrogasci krenuli u Slavoniju
Vatrogasna zajednica Grada Zagreba danas je u pomoć poplavljenim područjima u Slavoniji poslala 25 dobrovoljnih i četiri profesionalna vatrogasca, koji će "pokrivati" područje od Županje do Gunje.
Gradski Ured za upravljanje u hitnim situacijama priopćio je kako je vatrogasnu pomoć zatražio glavni vatrogasni zapovjednik, a na zahtjev Državnog stožera zaštite i spašavanja.
Vatrogasci u Slavoniju odlaze s dva specijalna vozila s hidrauličnim uljnim pumpama, jednom autocisternom, osam terenskih vozila s ugrađenim visokotlačnim modulima i osam prikolica s prenosnim pumpama za ispumpavanje vode. Opremu im čini i po 15 motornih pumpi za ispumpavanje mulja te elektropotponih muljnih pumpi,
Sve vatrogasce je prije polaska procijepio zagrebački Zavod za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar".
U pomoć poplavljenom području Slavonije kreće 100 dalmatinskih vatrogasaca
Postrojba od 25 vatrogasaca iz Splitsko-dalmatinske županije prijepodne je s dvije cisterne, pet kombija, 28 vatrogasnih pumpi i alatom otputovala na poplavljeno područje Slavonije, a tijekom dana bi im se trebali pridružiti i kolege iz preostale tri dalmatinske županije, pa bi u Slavoniju iz Dalmacije trebalo stići oko 100 vatrogasaca.
Splitsko-dalmatinski vatrogasci će u Gunji sudjelovati u sanaciji terena, čišćenju zgrada i ispumpavanju vode iz podruma.
Ispraćajući vatrogasce u Dugopolju, predsjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Ante Sanader istaknuo je kako su oni svjesni težine zadaće koju imaju obaviti na poplavljenom području Slavonije, kao i poteškoća na koje će ondje naići. "Pazite na sebe, idete na područje koje je kontaminirano i nek vas Bog čuva", poručio je vatrogascima.
Istaknuo je da hrvatski vatrogasci od prvoga dana organizirano sudjeluju u pomaganju ljudima na poplavljenom području Slavonije. "Vatrogasci se u svom angažmanu pomaganja ugroženom području Slavonije ne reklamiraju u medijima i ne trče pred kamere kao neki drugi", rekao je Sanader.
Župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja kazao je kako vatrogasci iz te županije odlaze pomoći poplavljenom području Slavonije jer "naš narod na tom području treba svekoliku pomoć". Napomenuo je da županija od prvoga dana poplava pomaže u hrani, odjeći, lijekovima, opremi te novcu.
Županijski vatrogasni zapovjednik Dražen Glavina je rekao kako će se vatrogasci s područja te županije na pomaganju ugroženom području smjenjivati svaka tri ili četiri dana, tako da će ih ondje na sanaciji biti angažirano više od 100.
Glavina je rekao kako će danas, osim iz Splitsko-dalmatinske županije, u pomoć poplavljenom području Slavonije otputovati i vatrogasci iz preostale tri dalmatinske županije - Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske.
"Iz ove četiri županije danas će u Slavoniju otputovati oko 100 vatrogasaca s opremom potrebnom za sanaciju poplavljenog područja", rekao je Glavina.
Nastavlja se izgradnja prednasipa u Savi kod Rajevog Sela
Stručnjaci Hrvatskih voda uz potporu inženjerijskih snaga Hrvatske vojske nastavlju s radovima na izgradnji prednasipa u Savi kod Rajevog Sela, a koji će rijeku usmjeravati tako da što manje utječe u poplavljena područa, potvrdio je jučer zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general bojnik Dragutin Repinc.
U prednasip, koji će se nalaziti ispred nasipa koji je u subotu na nedjelju pukao uslijed silovitog nadiranja Save, trebalo bi se ugraditi oko 5.000 prostornih metara pijeska. Cilj mu je da poput vrata spriječi novi ulazak vode, dok poplavnu vodu ne bi spriječio da, kada se za to stvore uvjerti, istekne nazad u Savu.
"Računamo da bi taj posao trebao biti napravljen u idućih nekoliko dana s tim da zbog pada razine vode naše skele neće više moći raditi, a onda će Hrvatske vode svojim strojevima nastaviti i završiti posao do kraja", kazao je Repinc.
Dodao je da će se razrušeni nasip u potpunosti zatvoriti kada dovoljno opadne razina Save. Prednasip se gradi od velikih vreća s pjeskom koje se spuštaju u vodu i slažu jedna pored druge i jedna na drugu.
Kada bude završen, prednasip će biti dugačak između 250 i 300 metara. Pucanje nasipa kod Rajevog Sela uzrokovao je potop toga mjesta te Gunje i Račinovaca, zbog čega je evakuirano više od 11.000 osoba s tog područja, dok se službeno kao smrtno stradala uslijed poplave vodi jedna osoba.