Foto: standard.de, Bayerischer Rundfunk
SVI RELEVANTNI mediji u Njemačkoj iscrpno izvještavaju o suđenju hrvatskim državljanima Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču zbog suučesništva u ubojstvu hrvatskog emigrantskog političara Stjepana Đurekovića 1983. u Wolfratshausenu. Suđenje je započelo u petak pred Višim pokrajinskim sudom u Muenchenu. Deutsche Welle donosi pregled njemačkih medija.
Pokretanje postupka predstavlja "čudo"
Dnevnik Münchner Merkur u članku s naslovom "Ubojstvo tajne službe u Wolfratshausenu" ocjenjuje da je samo izvođenje Perkovića i Mustača u petak pred sud svojevrsno čudo. "Činjenica da Mustač, bivši šef tajne službe, i njegov djelatnik Perković, koji je upravljao odjelom 'Neprijateljska emigracija', od petka ipak pred Višim pokrajinskim sudom u Münchenu odgovaraju zbog ubojstva Đurekovića, se može zahvaliti jedino ulasku Hrvatske u Europsku uniju i upornosti Gizele Đureković. Udovica žrtve iz Wolfratshausena koja se već godinama bori za to da se ubojice njezinog supruga kazni. Dugo su bivši agenti stajali pod zaštitom Hrvatske vlade. No tko želi u EU, mora se pridržavati pravila, a u ta pravila pripada i izručenje osumnjičenih drugim europskim zemljama", piše Münchner Merkur, a prenosi DW.
"Focus na svjedoke"
Tjednik Focus u svom internetskom izdanju nudi izvještaj s nazivom "Bivši agenti Mustač i Perković pred sudom – Svjedoci pod pritiskom" u kojem tvrdi, pozivajući se na "pravosudne organe u Zagrebu", da je nekoliko svjedoka u procesu protiv Perkovića i Mustača, "doživjelo brojne prijetnje".
Izvještaj spominje Vinka Sindičića kojem se "višestruko prijetilo nasiljem" ukoliko ne povuče svoj iskaz dan njemačkim istražiteljima. Isti izvor tvrdi da se i sutužiteljica u procesu, udovica Stjepana Đurekovića, Gizela, nalazi pod prismotrom i trpi pritisak. "Službenim liječničkim ekspertizama se Gizelu Đureković pokušalo zbog navodne demencije smjestiti u kliniku", piše Focus.
Taz o kontekstu
Berlinski dnevnik "taz" piše u svom recentnom izdanju da bi suđenje u Muenchenu moglo ponuditi odgovore na pitanja u vezi suučesništva ili upućenosti njemačkih vlasti u ubojstva jugoslavenskih tajnih službi. "Najmanje 30 Hrvata u egzilu je od šezdesetih godina na području Zapadne Njemačke ustrijeljeno, otrovano ili izbodeno. Radi se o najduljoj nerazjašnjenoj seriji ubojstava u povijesti Savezne Republike Njemačke", piše "taz" postavljajući pitanje što je znao Ured za zaštitu ustavnog poretka, Njemačka obavještajna služba ili politika. "U BRD-u je mnogo slučajeva ubojstava pripadnika hrvatske emigracije začuđujuće brzo bilo odloženo u arhiv", podsjeća „taz“ pa navedeno povezuje s politikom otvaranja tadašnje njemačke vlasti prema istoku i dobrim odnosima s Jugoslavijom. U članku se citira i odvjetnik sutužiteljice Gizele Đureković, Siniša Pavlović, koji sadašnje hrvatske vlasti optužuje zbog izostanka suradnje. "Arhivi su za nas potpuno zatvoreni", rekao je Pavlović.
"Mračna djelatnost jugoslavenskih agenata u Njemačkoj"
I Süddeutsche Zeitung se na svojim stranicama pita zbog čega su njemački istražitelji tako brzo odustajali od istraga u slučajevima "ubijenih Jugosa" i zbog čega su ona tako brzo zaboravljena. Autori teksta povlače paralele s aktualnim suđenjem pripadnicima ekstremno desnog Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU) koji su optuženi da su u posljednjih desetak godina diljem Njemačke ubili najmanje 10 imigranata. "Ova ubojstva se ne želi direktno povezivati s ubojstvima NSU-a. Motivi počinitelja su različiti. Ali i u jednom i u drugom slučaju nailazimo na ne baš pretjeranu žustrinu istražitelja kao i imena žrtava koja zvuče strano. Sve su to paralele od kojih se čovjeku ledi krv u žilama", sugerira Süddeutsche Zeitung.
Dnevnik se nadalje poziva na "policijske spise" uz tvrdnju da je Đureković radio i za Njemačku obavještajnu službu (BND). "Nejasna ostaje Đurekovićeva suradnja s BND-om. Možda je za vrijeme obnašanja menadžerske funkcije u naftnoj industriji BND obavještavao o situaciji s opskrbom naftom u Jugoslaviji. No to su samo pretpostavke", ograđuju se u Süddeutsche Zeitungu koji je istraživanja u vezi s ubojstvima hrvatskih emigranata vodio zajedno s političkim magazinom "Kontraste" Bavarske televizije (BR).
"Ukupno se vodi istraga u 13 slučajeva ubojstava hrvatskih emigranata. Istražitelji tek sad, 22 godina nakon raspada SFRJ, mogu doći do tajnih spisa koji daju uvid u mračnu djelatnost jugoslavenskih agenata u Njemačkoj i osoba koje su iz pozadine vukle konce", zaključuje izvještaj Süddeutsche Zeitung.
Majstori opsjene
Tjednik Die Zeit pak najavljuje neuobičajeno suđenje. "Trebao bi to, iz mnogih razloga biti jedan spektakularni proces. Već je sad određeno 50 ročišta, promatrači polaze od najmanje 100. Pozvano je 44 svjedoka i sedam vještaka, akreditirano je 133 novinara, od toga 15 iz Hrvatske. O svakom optuženom se brinu po četiri branitelja, proces se paralelno vodi na hrvatskom i njemačkom. Pravno je ovaj postupak potpuna nepoznanica, jer nikada dosad jedna suverena država nije izručila djelatnike svojih tajnih službi", piše Die Zeit i propitkuje vjerodostojnost svjedoka, posebice Vinka Sindičića i osuđenog Krunoslava Pratesa. "Tko tu komu može vjerovati? To je najveće pitanje na koje će trebati dati odgovor. Na optuženičkoj klupi, na klupi za svjedoke: svuda sjede profesionalni lažovi. Osobe koje su obučene kako bi druge obmanjivali. Agenti iz jednog vremena koje je davno prošlo, u kojem neprijatelji službeno nisu bili ubijani nego ‚stavljani u stanje pasivnosti", zaključuje Die Zeit.