Obilježava se 20. obljetnica uvođenja kune

Ilustracija: Arhiva

NA DAN DRŽAVNOSTI, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna s podjelom na 100 lipa, a hrvatski dinar zamijenjen kunom u odnosu 1 kuna = 1000 HRD. Zbog kašnjenja u tisku, novčanica od 200 kuna se tek kasnije našla u optjecaju. Na dan zamjene, tečajna vrijednost jedne njemačke marke bila je 3,72 kune. Za oznaku valute izabrana je kratica K., a tek u rujnu je promijenjena u kn.

Većinom glasova, Hrvatski sabor je 29. srpnja 1993. odlučio da se nova hrvatska valuta zove kuna, i da se dijeli na sto lipa.

Tijekom 1993. održan je natječaj za dizajn kovanog novca kuna i lipa. Na natječaj je pozvano sedam potencijalnih autora i izabrano je rješenje Kuzme Kovačića prema kojem su i izrađene kovanice kakve danas poznajemo.

Naziv kuna za trajnu hrvatsku valutu odabran je zbog značajne uloge kunina krzna u monetarnoj i fiskalnoj povijesti Hrvatske.

Hrvatski novčarski zavod, koji je u državnom vlasništvu, proizvodi samo kovanice, a sve se ostale novčanice uvoze, dakle kune se ne tiskaju u Hrvatskoj. Ako bacite pogled na sitna slova kada novčanicu okrenete okomite na njima piše: Gieseke&Devrient, Germany, ili Oebs, Austria.

U povodu 20. obljetnice uvođenja kune kao novčane jedinice RH središnja banka izdaje komplet prigodnih optjecajnih novčanica od 20 i 10 kuna, koji je pušten u prodaju jučer, u tiraži do 40.000 komada. Ova obljetnica bit će obilježena i puštanjem u optjecaj novčanice od 20 kuna s oznakom izdanja 30. svibnja 2014.