Tablica: HGK
PREMA danas objavljenim podacima, vrijednost robnog izvoza u prvih je sedam mjeseci na godišnjoj razini povećana za 12,2 %, odnosno nastavljena je visoka dinamika rasta izvoza koja traje od veljače.
"Dosta se raspravlja o tome koliko je takav rast realan, ali se, u skladu s tumačenjima DZS-a, može reći da jest, s obzirom na to da je riječ o stvarnoj vrijednosti izvoza tvrtki registriranih u Hrvatskoj. Pritom ipak treba razgraničiti onaj dio vrijednosti izvoza koji se temelji na povećanju industrijske proizvodnje ili ostalih roba proizvedenih na domaćem tržištu od dijela izvoza koji je dodatno potaknut pristupanjem EU i otvaranjem novih trgovinskih tokova, a odnosi se na izvoz roba inozemnog podrijetla. Raspoloživa statistika ne otkriva kakvi su omjeri povećanja ovako raščlanjenog izvoza u ukupno ostvarenom rastu izvoza", navodi se u analizi HGK.
Oživjela brodogradnja
Podaci za prvih sedam mjeseci ipak pokazuju da je najveći rast izvoza ostvaren u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, koju u najvećoj mjeri čini brodogradnja, te u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme. Brodogradnja je u ovoj godini, nakon restrukturiranja, ali i pod utjecajem oporavka globalnog tržišta, oživjela te je isporučen veći broj brodova (za Nizozemsku, Norvešku, Grčku, Ujedinjeno Kraljevstvo). Proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava bila je ujedno i jedna od djelatnosti koja je zabilježila najveći rast industrijske proizvodnje u prvih sedam mjeseci (26,6 %), a visoke stope rasta zabilježene su i kod proizvodnje kože i srodnih proizvoda, proizvoda od gume i plastike te drva i proizvoda od drva, osim namještaja. Kod svih ovih djelatnosti ostvareno je i značajno povećanje vrijednosti izvoza. S druge strane, značajno je povećan i izvoz motornih vozila, dok je izvoz kože i srodnih proizvoda popraćen još većim rastom vrijednosti uvoza što, između ostalog, upućuje na povećanu vrijednost trgovine robama iz inozemstva.
Uvoz porastao za 6,6 posto
Stopa rasta uvoza u prvih je sedam mjeseci iznosila osjetno manjih 6,6 %, ali je vrijednosno uvoz povećan tek nešto manje od izvoza (izvoz za 5,46 milijardi kuna, a uvoz za 5,10 milijardi) te je robni deficit smanjen za 363 milijuna kuna. Kod velikoga je broja proizvoda zabilježen veći rast vrijednosti uvoza pri čemu je najveći rast zabilježen kod kože i srodnih proizvoda, kemikalija i kemijskih proizvoda te proizvoda farmaceutske industrije. Kod uvoza posebno treba napomenuti (a odnosi se i na izvoz naftnih derivata) da je pad cijena sirove nafte na svjetskom tržištu za približno 46 %, kao i smanjena domaća proizvodnja naftnih derivata, utjecala na znatan pad vrijednosti uvoza sirove nafte i naftnih derivata i time osjetno usporila rast uvoza, zaključuje se u analizi HGK.