POLAGANJEM vijenaca na zagrebačkom Gradskom groblju Mirogoj državni je vrh počeo obilježavanje Dana državnosti.
Predsjednik Ivo Josipović, premijer Zoran Milanović i potpredsjednik Sabora Josip Leko položili su povodom Dana državnosti vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj, kod Zida boli, pred Grobnicom narodnih heroja, na grobu Ivice Račana, pred Središnjim križem u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu Franje Tuđmana te na zajedničkoj grobnici za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata.
Milanović nije došao na misu
Predsjednik Josipović, potpredsjednik Sabora Leko i više ministara prisutvovali su misi za domovinu koju je od 10 sati u crkvi svetog Marka predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Premijer nije došao na misu, što je izazvalo neformalne kritike s Kaptola.
U Banskim dvorima je u 11 sati počela svečana sjednica Vlade povodom Dana državnosti kojoj su prisustvovali Josipović i Leko.
"Da je nas netko pitao, ne bismo tako, ali rat je bio visoka cijena koju je očito trebalo platiti"
"Sabor je prije 21 godinu donio odluku da Hrvatska ide svojim putem, a onda je uslijedio teški rat", podsjetio je premijer Zoran Milanović.
"Da nas je netko pitao, ne bismo tako, ali s druge strane, cijena koju je trebalo platiti očito je bila takva kakva je trebala biti, bila je visoka i druge nije bilo", rekao je Milanović.
Sad smo na pragu Europske unije, a Milanović kaže da ta zajednica ima smisla jer bogatima daje tržište, a ostalima mogućnost priključka.
"Hrvatska je u povijesti bila u teškom stanju, bila je siromašna, ali nije joj ni danas lako. Danas je kriza veća nego ikada u zadnjih nekoliko desetljeća", istaknuo je premijer.
Ipak kaže kako je Hrvatska bliža najrazvijenijim zemljama nego što je to bila u posljednjih 200 godina.
"Teško se možemo izvući bez investicija i partnera u svijetu"
Predsjednik Ivo Josipović rekao je da se iz krize teško možemo izvući bez investicija i bez partnera u svijetu. Kaže da nam treba konsenzus oko dugoročnih nacionalnih interesa. To ne znači zatiranje višestranačja, naglašava Josipović.
"Pozivam stoga i Vladu i oporbu da gdje god je to moguće zajednički sudjeluju u procesu odlučivanja, vodeći pri tome, naravno, računa tko ima odgovornost za odluke i njihovo provođenje. Ne treba nikakva velika koalicija, ali nam treba više razumijevanja i više suradnje u ostvarivanju ključnih nacionalnih ciljeva", rekao je predsjednik.
Dan državnosti se slavi 25. lipnja tek od 2001. godine
Podsjećamo, 25. lipnja 1991. Hrvatski je sabor donio povijesnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Do 2001. Dan državnosti slavio se 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora.
"Objavljujem cijelom svijetu da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašava suverenom i samostalnom državom", riječi su pokojnog predsjednika Franje Tuđmana.
Na prvom referendumu u povijesti, 19. svibnja 1991. godine, hrvatski su građani s više od 94 posto odlučili da se žele odcijepiti od Jugoslavije. 25. lipnja Sabor je donio odluku o samostalnosti i suverenosti.
"Sjećam se jako dobro jer sam ja bio autor ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti. Imao sam tu čast i privilegiju da budem ključni autor ove ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatske. Hrvatska konačno izlazi iz okova", prisjetio se za Media servis tadašnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks.
Tri i pol mjeseca kasnije uslijedio je napad na Banske dvore i pokušaj atentata na prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana.
Između 13 i 16 tisuća izgubljenih života
"A tada je trebala biti obezglavljena i cijela hrvatska država. Pripremao se i atentat da se ubije vodstvo Sabora i Vlada", rekao nam je Šeks.
Dan nakon atentata upravo je Šeks objavio jednoglasnu odluku hrvatskog parlamenta o raskidu svih državnopravnih sveza s Jugoslavijom. Hrvatska slobodu nije uspjela ostvariti mirnim putem. Uslijedio je krvavi Domovinski rat. Između 13 i 16 tisuća izgubljenih života cijena je koju je Hrvatska platila za samostalnost i suverenost.
"Imamo svoju Hrvatsku, naša je i bit će onakva kakvu sami želimo", riječi su sada pokojnog hrvatskog predsjednika Tuđmana.
Imamo, no, je li onakva kakvu želimo?
21 godinu kasnije rijetko je tko zadovoljan situacijom u državi. Prije 5 mjeseci Hrvatska je drugi put u povijesti izašla na referendum. Ovoga puta odaziv je bio trostruko manji, a s nešto više od 66 posto glasova odlučili smo da 1. srpnja 2013. želimo postati dio Europske unije.