Foto: Wikipedia
KAKO javljaju britanski mediji, od moždanog udara u 88. godini života preminula je bivša britanska premijerka. Vijest je i za CNN potvrdio njen glasnogovornik.
"Doživjela je moždani udar i umrla jutros, mirno, s velikom tugom objavljuju njezina djeca Mark i Carol. Opširniju izjavu dat ćemo kasnije tijekom dana", rekao je Lord Bell. Posljednjih je godina prva žena na premijerskom mjestu u Britaniji bila vrlo krhka i imala dosta zdravstvenih problema. Bila je bolnici i u prosincu 2012. kada je neposredno prije Božića podvrgnuta operativnom zahvatu zbog problema s mjehurom, no već prije Nove godine otpuštena je kući.
"Kraljica je vrlo tužna jer je čula vijest o smrti barunice Thatcher te će poslati privatnu poruku sućuti njenoj obitelji", priopćeno je iz Buckinghamske palače.
Britanski premijer David Cameron na Twitteru je napisao: "Izgubili smo velikog vođu, veliku premijerku i veliku Britanku. S velikom tugom sam primio vijest o smrti Lady Thatcher". Cameron se trenutno nalazi u Španjolskoj. Kako su za BBC potvrdili iz Downing Streeta, on će se ranije vratiti kući, već u kasnijim poslijepodnevnim satima, kada će dati izjavu medijima.
"Žena koja je Britanijom vladala čvrstom rukom"
Margaret Hilda Thatcher bila je britanska premijerka od 1979. do 1990. godine. Bila je jedina žena koja je okupirala poznati kabinet na kućnom broju 10 u Downing Streetu.
Liderica britanskih konzervativaca, koji su tada bili u opoziciji, postala je 1975. godine, a vlast je preuzela četiri godine kasnije. U politici je Thatcher bila gotovo čitav život. Članica britanskog parlamenta prvi je put postala 1959. godine.
Kako je Thatcher otkrila neoliberalizam
Thatcher je rođena kao Margaret Roberts u Granthamu u Lincolnshireu 13. listopada 1925. godine. Djetinjstvo je provela u Granthamu, gdje je njen otac bio aktivno involviran u lokalnu politiku, a bio je i propovjednik u metodističkoj crkvi. Studij kemije upisala je 1943. na Somerville college u Oxfordu, a diplomirala je 1947.
Tijekom studija postala je predsjednica Konzervativne asocijacije Sveučilišta u Oxfordu. Na fakultetu se "zarazila" radovima Friedricha von Hayeka, jednog od glavnih ideologa neoliberalne ekonomske doktrine, što će kasnije značajno utjecati na njenu politiku.
U politiku ulazi 1950. godine, kao kandidatkinja Konzervativne stranke na izborima u Darfordu. Već tada je privukla veliku pozornost medija kao najmlađa kandidatkinja i jedina žena koja se kandidirala u tom okrugu. 1951. godine udala se za Denisa Thatchera, a dvije godine kasnije rodili su im se blizanci Carol i Mark.
Stvaranje "Željezne lady"
S obzirom da je bila na porodiljnom, Thatcher se nije kandidirala na parlamentarnim izborima 1955. godine. Mjesto u parlamentu dobila je 1959. nakon čega počinje njezin strelovit politički uspon. Od 1970. do 1974. bila je ministrica obrazovanja u vladi Edwarda Heatha, kojeg je naslijedila kao liderica konzervativaca nakon što su laburisti preuzeli vlast.
Kao liderica opozicije Thatcher je postala redovita gošća na ručkovima u Institutu za ekonomske poslove, konzervativnom think tanku čiji su članovi tvrdili da kejnzijanska ekonomija uništava Veliku Britaniju. Zagovarali su rezanje socijalnih davanja, niže poreze, manju državu i deregulaciju koja će poslodavcima omogućiti maksimalne tržišne slobode.
Nadimak "Željezna lady" Thatcher je zaradila 1976. godine, kada je u govoru u gradskoj vijećnici u Kensingtonu oštro napala Sovjetski savez, ustvrdivši da se radi o najmoćnijoj imperijalističkoj državi u povijesti. U odgovoru na njene tvrdnje sovjetski dnevni list Krasnaja Zvezda nazvao je Thatcher "Željeznom lady". Zamišljeno je to kao uvreda, ali ona je taj nadimak vrlo rado prihvatila.
Premijerske godine
Britanska premijerka Thatcher je postala 4. svibnja 1979. Vlast je preuzela u prilično teškoj situaciji. Britanija se nalazila u ekonomskoj krizi, s visokom stopom nezaposlenosti i svakodnevnim štrajkovima. Također, bilo je to vrijeme učestalih rasnih sukoba zbog rastućih tenzija prema manjinskim skupinama na Otoku.
Vladavinu Margaret Thatcher obilježili su prvenstveno sukobi sa sindikatima koje je optuživala za potkopavanje parlamentarne demokracije. Sukob je to iz kojeg su sindikalci izašli kao poražena strana. Prema BBC-u, "Thatcher je toliko temeljito uspjela uništiti snagu sindikata da će im za oporavak trebati čitava generacija".
Thatcheričine godine ostat će upamćene i po politici privatizacije. A privatiziralo se sve po redu: gotovo čitava britanska industrija, izvori vode, nafte, plina, proizvodnja električne energije... Jedino čemu se Thatcher godinama opirala bila je privatizacija britanskih željeznica koje je također pristala prodati pred sam kraj svog mandata, tako da je tu privatizaciju proveo njen nasljednik John Major.
Vanjsku politiku obilježila je bliska suradnja s američkim predsjednikom Ronaldom Reaganom u zadnjem desetljeću Hladnog rata. Reagan i Thatcher su se zbližili zbog zajedničkog otpora i nepovjerenja prema komunizmu, kao i zbog neoliberalne ekonomske doktrine koju su oboje promovirali.
No, kada se govori o vanjskoj politici, definirajućim trenutkom njenih premijerskih godina ipak se smatra rat na Falklandima koji je započeo 1982. godine. Argentinska invazija odbijena je u lipnju iste godine. U ratu je poginulo 255 britanskih i 649 argentinskih vojnika.
Na vanjskopolitičkom planu Thatcher je imala puno dvojbenih istupa. Deklarativno je bila protiv apartheida, ali se istovremeno protivila nametanju sankcija Južnoj Africi. Kada su Crveni Kmeri svrgnuti s vlasti u Kambodži, zalagala se da im se svejedno omogući mjesto u Ujedinjenim narodima. No, devedesetih je bila među zagovornicima odvajanja Hrvatske i Slovenije od Jugoslavije. Ostao je upamćen njen intervju za HRT iz 1991. godine kada je kritizirala zapadne države zbog nepružanja pomoći Hrvatskoj u borbi protiv agresora.