Ilustracija: FAH
UKUPNO 303 stručnjaka iz različitih područja obrazovanja i znanosti izabrano je za sudjelovanje u stručnim radnim skupinama za izradu predmetnih i međupredmetnih kurikuluma na temelju javnih poziva Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), te su tako dobili šansu da od jeseni, tijekom tri mjeseca, aktivno sudjeluju u cjelovitoj reformi obrazovanja.
Lista izabranih članova radnih skupina bit će vidljiva na mrežnim stranicama ministarstva te na stranici kurikulum.hr, s imenima svih koji su izabrani za pojedina područja obrazovanja (matematičko, jezično-komunikacijsko, prirodoslovno, umjetničko, društveno-humanističko, tjelesno i zdravstveno i tehničko informatičko), onih za predmetne i međupredmetne kurikulume te kurikulume programa za darovite i učenike s teškoćama.
Dio nastavnika napustit će radna mjesta tijekom rada na reformi
Ovisno o pojedinim skupinama u njima će raditi od četiri do 11 članova tima. Dio nastavnika, onih koji su zaduženi za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma za 18 predmeta, među kojima su hrvatski jezik, matematika, priroda, biologija, fizika, kemija, engleski jezik itd., moći će tijekom rada na kurikulumu u prvom polugodištu predstojeće školske godine napustiti svoja radna mjesta, na kojima će dobiti zamjenu, a za članove radnih skupina za izradu predmetnih kurikuluma za predmete - filozofija, sociologija, etika itd., predviđen je ostanak na radnom mjestu i rad u skupini.
I za dva vjeronauka, katolički i pravoslavni, izabrano je sedam članova radnih skupina.
Za četiri predmeta nisu formirane stručne radne skupine: francuski jezik i talijanski kao drugi strani jezik, islamski vjeronauk i psihologija.
Kako nije zaprimljen dovoljan broj prijava kandidata da bi se oformile radne skupine, javni poziv će biti ponovljen, a kandidati koji su se već prijavili razmatrat će se u izboru, pojasnio je Jokić.
Šarolik sastav - od učiteljica do znanstvenika
Istaknuo je da su u radne skupine većinom izabrani ljudi iz prakse, a među njima vrlo raznoliki sastav; od učiteljica razredne nastave iz područnih škola, preko predmetnih nastavnika, gimnazijskih profesora i onih iz strukovnog obrazovanja, do predstavnika akademske zajednice - sveučilišta i znanstvenih instituta. Neka su od njih poznata imena u društvenoj i akademskoj sferi, a neka su javnosti posve nepoznata.
"To pokazuje da su izabrani na temelju svoje stručnosti i motiviranosti, kako smo i najavili, te su tako dobili neposrednu priliku da promijene sustav obrazovanja, kazaoje Jokić. Napomenuo je da će mogućnost uključenja u proces reforme obrazovanja dobiti i ostali kandidati koji nisu izabrani, ali i predstavnici učenika, građanskih udruga i roditelji i to putem internet platforme koja bi trebala biti postavljena do kraja osmog mjeseca.
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Morana napomenuo je da su sredstva za kurikularnu reformu osigurana, u ovoj proračunskoj godini 12 milijuna kuna, a u narednom razdoblju predviđena su znatno veća sredstva. "To je uvjerljivo je najpametnije uložen novac u hrvatskom društvu. Ulaganje u obrazovane ključna je akcija za budućnost jedne zemlje", istaknuo je Mornar.
Učenici su "opterećeni nepotrebnim stvarima"
Nakon završetka rada danas predstavljenih stručnih skupina i opsežne javne rasprave kurikulumi će eksperimentalno biti uvedeni slijedeće školske godine, a u punoj primjeni bi trebali biti za dvije godine, u školskoj godini 2017./2018.
Jokić je pojasnio da će prve inačice predmetnih kurikuluma koje će izraditi izabrane radne skupine definirati što se od učenika očekuje, koja razina znanja u pojedinom predmetu i razredu, a te ishode kasnije će se povezati s kriterijima ispunjenosti i vrednovanjem. Cilj nam je da nastavnicima olakšamo proces poučavanja, ali proces ocjenjivanja i vrednovanja, kazao je.
Na upit hoće li kurikularna reforma "rasteretiti učenike" Jokić je odgovorio kako osobno ne smatra da su učenici preopterećeni nego da su "opterećeni nepotrebnim stvarima".
Nadam se da da će se ovom reformom učenike "pametnije opteretiti" tj. da ćemo osigurati funkcionalnu pismenost učenika, da ono što uče mogu primijeniti u životu i da način kako se vrednuje znanje ima pozitivnu povratnu vezu s onim kako učenici uče, napomenuo je.