Renzi rekao NE mjerama štednje: "Nije problem naš proračun nego rasipništvo Bruxellesa"

Foto: Hina

TALIJANSKI premijer Matteo Renzi prije desetak dana predstavio je proračun za 2015. godinu, kojim je predviđeno najveće porezno rasterećenje u povijesti Italije, kako bi se potaknulo posrnulo gospodarstvo. Talijansko gospodarstvo jedno je od najtromijih u eurozoni te se za ovu godinu očekuje pad od 0,3% što će biti treća uzastopna godina pada, dok se skroman oporavak od 0,6% očekuje tek sljedeće godine, prenosi Reuters.

Renzi protiv mjera štednje

Prijedlog proračuna sada ide na provjeru u Europsku komisiju, no postoji mogućnost da proračun bude odbačen zbog nepoštivanja preporuka za smanjenje duga. Naime, Italija ima javni dug u visini od 130% BDP-a što je čini najzaduženijom zemljom eurozone nakon Grčke. Europska komisija traži od Italije da smanji zaduživanje, no Renzi odbacuje prigovore tvrdeći da bi snažnije mjere štednje samo pogoršale dužnički položaj.

"Objavit ćemo koliko trošite"

Nakon što su stigle glasine da će Europa dati negativno mišljenje na talijanski proračun te su uslijedile oštre kritike od strane Barrosa, koji  je od Renzija zatražio objašnjene za talijansko kršenje pravila o proračunu i nepoštivanje drugih obaveza definiranih Paktom o rastu i stabilnosti, talijanski premijer odgovorio je najavom da će javno objaviti cijenu koju porezni obveznici plaćaju za europske institucije, javlja AFP.

"Rasvijetlit ćemo troškove i rasipništvo Bruxellesa. Objavit ćemo podatke o svemu na što se troši u ovim palačama. Mi ćemo se malo zabaviti," rekao je Renzi prije nekoliko dana dodajući kako "proračun Italije ne predstavlja problem".

EU: Nema ozbiljnog kršenja pravila

Vrlo brzo nakon toga stigla je vijest kako proračunski nacrti nijedne države članice eurozone ne krše ozbiljno pravila o fiskalnoj disciplini, što znači da su Francuska i Italija zasad izbjegle negativno mišljenje.

"Uzimajući u obzir sve dodatne informacije i poboljšanja o kojima smo obavješteni posljednjih dana, u ovom trenutku ne mogu identificirati nijedan slučaj ozbiljnog kršenja pravila, zbog čega bismo morali dati negativno mišljenje u ovoj fazi procesa", priopćio je u utorak navečer povjerenik za monetarne i ekonomske poslove Jyrki Katainen.

Zemlje članice eurozone morale su, prema novim pravilima o pojačanoj fiskalnoj disciplini, dostavit nacrte svojih proračuna Europskoj komisiji do 15. listopada. Komisija mora o svakom od tih nacrta nacionalnih proračuna donijeti mišljenje do 30. studenoga. Međutim, u slučajevima u kojima Komisija identificira ozbiljno kršenje obveza u fiskalnoj politici dužna je donijeti mišljenje u roku od dva tjedna od podnošenja tih nacrta.

Komisija je ubrzo nakon što je dobila proračunske nacrte uputila pisma pojedinima članicima, među njima Francuskoj i Italiji tražeći objašnjenja i dodatna poboljšanja.

Slijedom toga iz Rima i Pariza poslani su nešto poboljšani nacrti proračuna, što je u ovoj fazi zadovoljilo Komisiju. Međutim, to nije konačna odluka i o tome će se još raspravljati.

"Naše službe će nastaviti s radom kako bi dovršile detaljniju procjenu proračunskih nacrta i nova Komisija će o tome usvojiti mišljenje u studenome. Svaki nedostatak ili rizik bit će tada jasno naznačen", navodi Komisija.

Francuska ne planira svesti svoj proračunski deficit ispod tri posto prije 2017. godine, što je dvije godine kasnije nego što se obvezala Europskoj komisiji. Italija s druge strane planira deficit ispod tri posto sljedeće godine, ali želi odgoditi za dvije godine postizanje strukturne ravnoteže.

Ne isključuje se da Komisija od te dvije zemlje zatraži dodatne strukturne reforme kako bi pojačale svoju konkurentnost i dodatna rezanja u proračunu