Foto: Hina
Osim što zahtjevi za ulazak u EU i pravila EU pokušavaju osigurati novim članicama jačanje lokalne ekonomije i napredovanje unutar trgovačke unije, za zemlje poput Hrvatske i Srbije ulazak u EU treba značiti i okretanje od rata devedesetih godina prema zajedničkom gospodarskom razvoju u budućnosti.
No, Hrvatska je ove godine zabilježila najlošije ekonomske rezultate, zajedno s Grčkom i Ciprom, a dosad nema naznaka da bi strani investitori mogli bilo što pokrenuti osim eventualno ulagati u turizam.
"Čini se da rijetki u Hrvatskoj shvaćaju da je privlačenje investitora samo natjecanje u ljepoti cijele Europe. Stoga su sve privatizacije u Hrvatskoj propale", navodi Reuters izjavu jednog poslovnog veterana sa zapada.
Čak i Slovenija, država koja je imala dobre uvjete za razvoj svoje ekonomije nakon raspada Jugoslavije, imala je problema s prodajom državnih tvrtki, iako je u EU od 2007. godine. Drugdje u regiji, osim tvornice Fiata u Srbiji nema puno novih radnih mjesta koja bi mogla zamijeniti ona u propalim državnim tvrtkama.
"Hrvatska je nespremna za EU i nema koristi od članstva"
Reuters dalje navodi kako se hrvatska industrija, uključujući i brodogradnju, urušila u devedesetima. Diplomati smatraju da je nepripremljena za EU te nema nikakve koristi od članstva u EU. "U Hrvatskoj ima puno nekonkurentnih tvrtki, puno uvezene robe. EU fondovi ne idu dobro. Nema planiranja, sigurnosti, pravni sustav nije usuglašen s EU standardnima", komentira za agenciju jedan EU diplomat smješten u Zagrebu.
Podaci Svjetske banke pokazuju da je Hrvatska jedina europska zemlja, uz Grčku, čija ekonomija tone od 2008. godine. Iako je industrijska proizvodnja porasla u prva tri mjeseca prvog tromjesečja (prvi put od 2009. godine), analitičari očekuju daljnji pad ove godine godine te marginalni rast u 2015. godini.
"Sada kad je Grčka opet dosegla rast, mi smo sve više očiti podbačaj", kaže Velimir Šonje za Reuters.
Reuters navodi i kako je Hrvatska, prema najnovijim podacima Europske komisije, na samom dnu korisnika EU fondova te da je iskoristila samo 18 posto sredstava od 2007. do 2013. godine.
Unatoč slabim izgledima, kako navodi Reuters, relativno zdrav bankarski sustav kojega kontroliraju inozemne matične banke i 43 milijarde eura vrijedna ekonomija spriječit će da Hrvatska postane jedna od glavnih problema za EU.
Analitičari smatraju da će Europska komisija, koja je prisilila Zagreb da već dvaput izmijeni proračun, pomoći zadržati javni dug pod kontrolom. No, veći je problem kako razvijati gospodarstvo. "Stagnacija je najbolji hrvatski scenarij", smatra konzultant Andrej Grubišić koji dodaje kako bez ozbiljnih rezova u javnom sektoru Hrvatima neće biti bolje. "No, vlada ne pokazuje ambicije za tim", dodaje on.
Investitor: Nije Hrvatska jedina u koju vrijedi uložiti
Mikael Boire, menadžer u francuskoj tvrtki koja proizvodi auto-dijelove kazao je Reutersu kako su frustrirani sporom birokracijom i stalnim mijenjanjem zakona. Kaže kako je njegova tvrtka već investirala u Hrvatsku, i to uspješno pa su se stoga odlučili na još jednu investiciju. "No, jako dugo moramo čekati da bismo dobili obećane poticaje za projekt. To je vrlo frustrirajuće. Slovačka i Rumunjska imaju dosta prednosti, primjerice poticaje za radna mjesta, i puno su učinkovitiji. Shvatili su što treba napraviti. Hrvatska je zemlja koju treba proučavati i u koju treba ulagati, no nije jedina", zaključuje ovaj investitor.