Foto: Shutterstock
> Zabrinuta privatizacijom bivša premijerka traži da pravo na pitku vodu uđe u slovenski ustav
"Osnovno obrazovanje u javnim školama treba financirati javnim sredstvima, a privatne škole mogla bi ubuduće država samo sufinancirati, i to u ograničenom opsegu, što bi trebao definirati poseban zakon", kazao je na konferenciji za novinare zastupnik Socijalnih demokrata (SD) Matjaž Han.
Po njegovim riječima, to bi bio osnovni smisao ustavnog amandmana koji predlažu četiri stranke koje su ga u srijedu uputile u parlamentarnu proceduru.
Njime bi se dopunio 57. članak ustava, koji o obrazovanju i školstvu govori samo načelno te konstatira da je u Sloveniji obrazovanje slobodno i da se obvezno osnovno obrazovanje financira iz javnih sredstava.
Ustavna prednost
Zastupnik Udružene ljevice (ZL) Luka Mesec kazao je da je financiranje javnog i privatnog obrazovanja potrebno razdvojiti i ustavom dati prednost javno dostupnom, javno financiranom i laičkom školstvu.
S druge strane, financiranje privatnih škola, pa i onih čiji su osnivači vjerske zajednice, reguliralo bi se posebnim zakonom, a ne ustavom, predložio je Mesec.
Predlagači drže da bi se tako učvrstio položaj javnog školstva laičkog usmjerenja koje potiče država te suzbilo prelijevanje javnih sredstava u financiranje privatnih škola i obrazovnih programa.
Iza takvog prijedloga ustavnog rješenja, uz socijaldemokrate, stoje još i Udružena ljevica (ZL), Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) te stranka Alenke Bratušek (SAB).
Prelijevanje javnih sredstava u privatne institucije
Do njihove inicijative došlo je nakon što je ustavni sud nedavno presudio da je zakon po kojemu se javne škole financiraju u 100-postotnom iznosu iz javnih sredstava, a ostale škole samo djelomice, protuustavan. Učinio je to odgovarajući na ustavnu žalbu osnovne škole koju je osnovala ljubljanska nadbiskupija, a koja se tek većim dijelom financira iz javnih sredstava, dok ostatak osigurava osnivač škole.
Stranke koje podupiru javno i laičko obrazovanje financirano od države smatraju da bi ono trebalo imati prednost u financiranju, kakvu je imalo do sada. One se boje da bi zadnja odluka ustavnog suda mogla dovesti do rezanja sredstava za javne školske ustanove, odnosno prelijevanja javnih sredstava u privatne obrazovne programe.
Stranke koje zahtijevaju davanje prednosti javnom obrazovanju su izrazile žaljenje što njihovu inicijativu za promjenu ustava i stavljanje limita na financiranje privatnih škola nije podržala i najjača stranka u parlamentu koju vodi premijer Miro Cerar.
Budući da se oporbene stranke desnog centra zauzimaju za više privatne inicijative u obrazovanju i s obzirom na izostanak potpore premijerove stranke, predlagači teško da za svoj zahtjev mogu računati na potrebnu dvotrećinsku ustavnu većinu u parlamentu.