Foto: FAH, Index
U VLADI Zorana Milanovića zadaće su od samog početka bile jasno podijeljene. Barem kad je održavanje imidža u pitanju. Isto kao što su Radimir Čačić i Slavko Linić premijeru trebali služiti kao gromobrani za nepopularne odluke, tako je Branko Grčić dobio zaduženje da u javnosti širi dobre vibracije.
Svaki put kada bi iz Europske unije, kreditnih agencija, financijskih ili statističkih institucija stizale loše vijesti, pred kamerama i novinarskim mikrofonima stvorio bi se ministar optimizma Grčić, da objasni građankama i građanima Hrvatske kako ipak nije sve tako sivo. U svojim nastojanjima da nas uvjeri kako je bolje sutra tu negdje iza ugla, Grčić je često znao neplanski zalutati u sferu crnog humora.
"Vidite koliko novca imamo, samo ga moramo uzeti"
Bilo je tako i ovoga tjedna, kada nas je Grčić počastio prognozom prema kojoj će BDP u trećem kvartalu 2015. nastaviti padati, ali manje nego u prva dva kvartala.
"Ja se samo mogu nadati i vjerovati da će stopa pada koju smo imali u prva dva kvartala biti nešto manja jer ipak je to vrijeme turističke sezone s dobrim turističkim rezultatima, industrija je također nastavila rasti, izvoz je rastao po najvišim stopama uopće u Europi", izjavio je Grčić, nadovezavši se na to s pričom o spasonosnim EU fondovima, bez kojih će se raspasti proračun za 2015. godinu:
"Vidite koliko novca imamo, mi to moramo uzeti. Ako se nećemo svi zajedno upregnuti u taj posao onda taj plan će zaista ostati samo plan".
Meteorološka ekonomija
Vratio se tako Grčić starim navikama, nakon mjesec dana relativnog zatišja. Zadnji Grčićeva verbalna akrobacija sličnog profila zabilježena je u listopadu u HRT-ovo emisiji "Otvoreno" čijem je auditoriju Grčić pojasnio da industrijska proizvodnja u srpnju nije rasla zbog prohladnog ljeta i neradećih klima uređaja: "Imali smo rast industrijske proizvodnje u šest od sedam mjeseci. A znate zašto u sedmom mjesecu nije rasla? Jer klime nisu radile pa je pao elektroenergetski sektor".
Na komentar voditelja Domagoja Novokmeta da je "dosta zastrašujuće ako nam industrijski rast ovisi o klima uređajima", Grčić je odgovorio: "Pa to je Hrvatska, nemojmo bježati od te činjenice".
Nije to čak bio ni prvi put da Grčić poseže za meteorologijom u svrhu tumačenja ekonomije. Sredinom svibnja ove godine, dok je industrijska proizvodnja još rasla, Grčić je zahvaljivao nebesima na kišnom proljeću: "Za ekonomski oporavak zemlje dobro je da pada kiša, jer će to podići proizvodnju energetskog sektora".
Proricanje budućnosti mu ne ide, ali barem se trudi
Kada se ne bavi gledanjem u nebo, Grčić je zaokupljen gledanjem u budućnost. Jedna od Grčićevih zadaća kao ministra optimizma je da svako toliko najavi gospodarski rast. No, još uvijek čekamo barem jednu točnu prognozu.
Već na samom početku mandata Grčić je najavljivao da će Kukuriku vlada pretvoriti Hrvatsku u jedno veliko gradilište. Prizivao je nepostojeće investicije ("U 2014. u Hrvatskoj očekujem investicijski boom") i financijske injekcije iz europskih fondova ("Polovicom 2014. na terenu će biti gotovo milijardu eura vrijednosti projekata u fazi provedbe"), a svaki put kada bi stigla nova informacija o padu BDP-a procjenjivao je da će rast doći u narednom kvartalu ili narednoj godini, samo ako budemo strpljivi.
"Moja poruka je - pesimizam ovoj zemlji ne treba. Treba nam zapravo nada da ćemo uspjeti pokrenuti investicije i da bi to moglo do kraja godine rezultirati kakvim-takvim gospodarskim rastom. Pravi oporavak će očigledno biti 2014./2015. kada ćemo vjerojatno pokrenuti ozbiljni new deal u Hrvatskoj", izjavio je Grčić u travnju 2013. godine.
Ponovio je to kasnije s još većom sigurnošću u Dnevniku HRT-a: "U 2014. svakako očekujemo pozitivan BDP. Nadam se da ćemo u 2014. imati pozitivnu stopu nakon pet godina krize".
Bio je Grčić otvoren čak i za mogućnost gospodarskog rasta već u 2013. godini, ali samo uz pomoć s nebesa. "Ova Vlada čini sve da se kroz javne investicije, kroz borbu za svaki privatni projekt pojedinačno, dogodi kakav-takav rast u ovoj godini. Da li će se to dogoditi to samo Bog zna", izjavio je Grčić u svibnju prošle godine.
Uvijek može gore
Nakon što se prognoze neizbježno pokažu pogrešnima, a BDP tradicionalno padne, opet je tu Grčić da nas uvjeri kako bi, ipak, moglo biti i gore.
"Taj rast nezaposlenosti je usporen u odnosu na početak godine, ako me razumijete. Razlika između ove dvije godine, znači ova godina u odnosu na prošlu, je puno manja na kraju godine nego što je bila na početku godine. Što ipak govori da praktički stopa nezaposlenosti raste, ali raste usporenije baš kao što usporenije pada BDP", izjavio je Grčić u prosincu 2013. godine, tumačeći kako je ova "Vlada napravila određene pomake".
Na iste te pomake, koje malo tko osim njega vidi, Grčić se referirao i u rujnu ove godine u razgovoru za Hrvatski radio: "7,5 tisuća ljudi je u javnim poduzećima manje nego prije tri godine, što je pokazatelj da smo neki pomak ipak uspjeli napraviti, veća je dobit javnih poduzeća. Otkako je ova vlada mi smo te stope sveli na najmanju moguću mjeru. Mi smo negdje ispod same površine vode i čekamo da izronimo iznad".
A ispod površine vode, ako je vjerovati Grčiću, nismo sami. Štoviše, u društvu smo velikana. "Sad se mjerimo prema najboljima i pomakli smo se prema gore", izjavio je Grčić krajem listopada ove godine komentirajući indeks poslovanja Doing Business Svjetske banke prema kojem je Hrvatska skočila s 89. na 65. mjesto.
Tko je koliko "dropnuo"
Tamo negdje u prvim mjesecima mandata, Grčić je građanke i građane uvjeravao da za sporost reformi koje će dovesti do gospodarskog oporavka nije kriva Kukuriku vlada, već su krive zemlje u okruženju, gospodarski partneri Hrvatske, koji su i sami zahvaćeni krizom.
No, kada je BDP Slovenije počeo snažno rasti (očekuje se da će ove godine skočiti za 2,4 posto), a Hrvatska nastavila padati, Grčić je i za tu anomaliju našao objašnjenje: Slovenija je u jednoj godini pala pet posto. Ako 'dropnete' toliko, onda je i logično da ćete uz takvu bazu ostvariti veći pomak. Mi smo stope pada sveli na minimum".
Pad je, čuli smo tada, minimalan pa je samim time valjda i manje problematičan. Istom tom logikom Grčić se vjerojatno vodio kada je komentirao povećanje porezne stope na dječju hranu, ulje, šećer i vodu: "Budite uvjereni da su ovo minimalne korekcije stope PDV-a. Dvije-tri stope nikoga u zemlji neće osiromašiti".
Sve je pod kontrolom
S obzirom na pobrojane Grčićeve kompetencije u sferi optimizma, možemo samo konstatirati da je šteta što njegovi nadređeni češće ne napuštaju zemlju, ostavljajući uzde vlasti u Grčićevim rukama. Na kraju krajeva, jedan od produktivnijih radnih tjedana Vlada je imala kada je Milanović otišao u Australiju i ostavio Grčića da čuva kuću.
Dopustimo opet Grčiću da svojim riječima objasni što je sve u tom razdoblju napravljeno: "Sjednice Vlade neće biti, to je jedan tjedan, ništa se neće krucijalno dogoditi, sve je pod kontrolom".
Nikakve žurbe, kako što vidimo iz priloženog, nema. Vremena barem imamo, vjerojatno razmišlja optimistični Grčić, ponavljajući tako devizu iz veljače prošle godine (dakle nakon 14 mjeseci mandata), kada je u razgovoru za Media servis na pitanje kad možemo očekivati prvu veliku investiciju odgovorio sljedećim riječima: "Počela je s radom radna skupina za potporu javnim investicijama".
Vjerujemo vam ministre Grčiću. Sve je pod kontrolom.
> Ministar na plaži: Grčić ne pliva, nego šeta po morskom dnu i čuva frizuru