Foto: Gulliver image/Getty images
NAKON četiri dana napornih pregovora o iranskom nuklearnom programu svjetske velesile i Iran uspjeli su se u noći na nedjelju u Ženevi dogovoriti, pružajući nadu u izlazak iz krize koja traje već više od deset godina. Prema sporazumu, Teheran bi na šest mjeseci trebao zaustaviti nuklearne aktivnosti, a zauzvrat će mu biti ublažene sankcije.
Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif ocijenio je da je riječ o "važnom uspjehu, koji je ipak tek prvi korak". "Ustanovili smo zajedničko povjerenstvo koje će nadgledati provedbu našeg dogovora. Nadam se da će dvije strane moći napredovati i tako obnoviti povjerenje", rekao je na tiskovnoj konferenciji.
Obama: U vezi s tim pitanjem još postoje goleme teškoće
Američki predsjednik Barack Obama nazvao je u subotu prijelazni dogovor s Iranom "prvom važnom etapom", istaknuvši ipak da u vezi s tim pitanjem još postoje "goleme teškoće". U svečanom govoru u Bijeloj kući Obama je usto rekao da je on "spriječio očito napredovanje" Islamske Republike prema atomskoj bombi.
"Novim provjerama će se omogućiti širok pristup iranskoj nuklearnoj opremi a međunarodnoj zajednici će se omogućiti da provjeri poštuje li Iran svoje obveze", obećao je američki predsjednik. "S naše pak strane, SAD i njegovi saveznici dogovorili su se da će Iranu odobriti umjereno ublažavanje (sankcija), nastavljajući provoditi one najstrože", kazao je.
Američki državni tajnik John Kerry rekao je novinarima da će nakon ovog dogovora "svijet, Izrael i naši partneri u regiji biti sigurniji". "Taj cjelokupan dogovor omogućit će da svijet bude sigurniji da Izrael bude sigurniji i da naši partneri u regiji budu sigurniji", kazao je. "U prvoj etapi se ne spominje da Iran ima pravo na obogaćivanje, bez obzira što se o tome kaže u nekim komentarima i tumačenjima", dodao je Kerry.
Ashton pozdravlja dogovor
Šefica europske diplomacije Catherine Ashton, okružena ministrima koji su sudjelovali na pregovorima o iranskom nuklearnom programu, pročitala je u nedjelju u Ženevi zajedničku izjavu kojom je objavila kako je postignut "dogovor o akcijskom planu", ali po izjavama američkog i iranskog ministra nije jasno ima li Iran i dalje pravo na obogaćivanje uranija. "Došli smo do sporazuma o akcijskom planu", rekla je Ashton na zajedničkoj konferenciji za novinare.
Referirajući se na sadržaj sporazuma o kojem nije željela govoriti u detalje, Ashton je rekla da su postignutim dogovorom sudionici konferencije pokušali "odgovoriti na strahove međunarodne zajednice i to učiniti na način kojim će se poštivati vlada i narod Irana".
Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle rekao je da je potpisani sporazum prijelomna točka i da su se zapadne zemlje približile svom cilju da "spriječe nuklearno naoružanje Irana". "Prvi smo puta postigli političko jedinstvo oko prvih ključnih koraka", rekao je Westerwelle, koji je pozvao da se iskoriste sljedeći mjeseci kako bi se izgradilo međusobno povjerenje te je zaželio "brzi nastavak pregovora u cilju postizanja konačnog sporazuma".
Francuski šef diplomacije Laurent Fabius pozdravio je dogovor, ocijenivši da je on "važan napredak za sigurnost i mir". "Taj sporazum potvrđuje pravo Irana na civilnu nuklearnu energiju, ali isključuje svaki pristup nuklearnom naoružanju", dodao je ministar, ocijenivši da Ženeva predstavlja "iznimno važnu prvu etapu".
Kina je također pozdravila prijelazni sporazum koji će "pomoći u očuvanju mira i stabilnosti na Bliskom istoku", a Rusija je priopćila da sporazumom "nema gubitnika, samo ima dobitnika".
Izrael osudio "loš sporazum" o iranskom nuklearnom programu
Izrael je osudio u nedjelju "loš sporazum" zaključen u Ženevi o iranskoj nuklearnoj energiji ustvrdivši da je, prema uredu premijera Benjamina Netanyahua, Teheran dobio "što je želio".
"To je loš sporazum koji nudi točno ono što je Iran želio: znatno ublažavanje sankcija i zadržavanje znatnog dijela njegova nuklearnog programa", piše u priopćenju objavljenom nekoliko sati nakon što je zaključen povijesni sporazum između velikih sila i Irana.
U priopćenju se naglašava da sporazum omogućava Iranu da nastavi, među ostalim, s obogaćivanjem uranija i zadrži centrifuge. "Sporazum nije doveo do zatvaranja centrale u Araku", reaktora s teškom vodom smještenog na sjeveru Irana, nastavlja se u priopćenju. "Gospodarski pritisak kojem je podvrgnut Iran mogao je dovesti do boljeg sporazuma koji bi omogućio onesposobljavanje iranskih nuklearnih kapaciteta", ističe se također iz ureda premijera.
Ministar gospodarstva Naftali Bennett ustvrdio je da Izrael nije vezan sporazumom iz Ženeve i ima se pravo braniti. "Izrael ne obvezuje sporazum iz Ženeve. Iran prijeti Izraelu te Izrael ima pravo braniti se", ocijenio je Bennett, čelnik Židovske kuće, stranke krajnje desnice.
Hamnei i Rohani pozdravili sporazum
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei i predsjednik Hasan Rohani pozdravili su u nedjelju sporazum s velikim silama o iranskom nuklearnom programu koji, po Teheranu, priznaje pravo Irana na obogaćivanje uranija na njegovu tlu.
"Treba zahvaliti pregovaračkoj ekipi za ovaj uspjeh", rekao je Hamnei. U pismu predsjedniku Rohaniju dodao je da se i dalje treba opirati prekomjernim zahtjevima drugih zemalja na području nuklearne energije.
"U sporazumu pravo na obogaćivanje uranija na iranskom tlu je prihvaćeno... a struktura sankcija počela je pucati", rekao je Rohani u izjavi koja je prenesena na televiziji.
"Svako može imati svoju vlastitu interpretaciju, ali pravo Irana na obogaćivanje jasno je navedeno u tekstu", kazao je Rohani.
Ponovio je da Iran "nikad nije pokušao niti će pokušati" izraditi atomsko oružje. Također je kazao da je zemlja spremna na suradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju kako bi se riješile sve nejasnoće i sumnje oko nuklearnog programa.
Naglasio je da su se "velike sile obvezale ukinuti sve sankcije do kraja pregovora, kako one UN-a tako i američke i europske".
EU pozdravlja sporazum s Iranom
Čelnici Europske unije pozdravili su u nedjelju sporazum o iranskom nuklearnom programu koji je postignut u Ženevi i istaknuli da je sada najvažnije da se on dosljedno primjeni.
Predsjednik Europskog vijeća Herman van Rompuy u priopćenju za medije pohvalio je hrabrost Teherana da prihvati sporazum koji ima za cilj osigurati da iranski nuklearni program ne bude upotrebljen za proizvodnju atomske bombe.
"Sada je u skladu sa stvorenim povjerenjem najvažnije osigurati preciznu i potpunu primjenu dogovorenog, kako bi se ovo pitanje definitivno riješilo", poručio je Van Rompuy.
Čestitke je uputio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, koji je posebno pohvalio visoku predstavnicu EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton koja je koordinirala ženevske pregovore Irana s predstavnicima međunarodne zajednice.
Još su na snazi sankcije protiv Irana
Sporazum koji je u nedjelju potpisan neće omogućiti Iranu da na tržište pošalje veću količinu nafte niti će zapadni ulagači smjeti u Iran, ali zamrznut će se američki planovi novih rezova u izvoz iranske sirove nafte, objavio je Washington.
Iran i šest svjetskih sila postigli su u nedjelju rano ujutro važan dogovor o iranskom nuklearnom programu, a zauzvrat će Zapad Iranu ublažiti sankcije. No, američke i europske sankcije iranskom energetskom sektoru, koje sprečavaju suradnju zapadnih energetskih kompanija s Iranom i kojima je iranski izvor smanjen s 2,5 milijuna barela nafte na dan na milijun, ostaju i dalje na snazi.
"U idućih šest mjeseci neće rasti iranski izvoz sirove nafte", kaže se u nedjelju na internetskoj stranici State Departmenta.
"Prvi korak znači da EU-ova zabrana na sirovu naftu ostaje, a ostaje i prodaja otprilike milijun barela sirove nafte, što znači da će ostati i gubitak prodaje u vrijednosti oko četiri milijarde dolara na mjesec", dodaje se.
Amerika je planirala još smanjiti iranski izvoz, ali Washington je sad obećao da u vezi s iranskim nuklearnim programom neće biti novih sankcija u idućih šest mjeseci, pod uvjetom da se Teheran drži dogovora.
"Ne odustajemo od našeg prava na obogaćivanje koje se jasno mora priznati u tekstu dogovora"
Skupina 5+1 (Sjedinjene Države, Rusija, Kina, Francuska, Velika Britanija i Njemačka) od srijede pregovaraju u Ženevi s Iranom nastojeći postići privremeni šestomjesečni dogovor koji bi jamčio miroljubivost iranskog nuklearnog programa u zamjenu za "ograničeno" ublažavanje sankcija kojima je izloženo iransko gospodarstvo.
Ministri šestorke u subotu su se pridružili pregovorima. Pregovori su u zadnjim satima zapeli oko pitanja "prava" Irana na obogaćivanje uranija. Iran želi da se njegovo pravo na obogaćivanje uranija izrijekom spomene u dogovoru o kojemu velesile vijećaju u Ženevi, rekao je tijekom noći glavni iranski pregovarač Abbas Araqchi. "Ne odustajemo od našeg prava na obogaćivanje koje se jasno mora priznati u tekstu dogovora", rekao je iranskim medijima na tiskovnoj konferenciji.
Pravo na obogaćivanje uranija nije spomenuto u Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja (NPT) kojega je Iran potpisnik. To je pitanje glavni razlog zabrinutosti zapadnih zemalja i Izraela koji se boje da bi uranij obogaćen do 20 posto Iran mogao upotrijebiti za dobivanje 90-postotnog uranija koji onda može koristiti u vojne svrhe, premda Teheran to niječe. Iran tvrdi da će taj uranij koristiti u istraživačke i u medicinske svrhe.
Osvrnuvši se na povijest tog spora Irana i međunarodne zajednice starog više od deset godina, britanski ministar vanjskih poslova William Hague istaknuo je pak "do koje mjere je taj program bio sakriven i rugao se međunarodnim ugovorima".
To pitanje koje je godinama čekalo na rješenje pomaknulo se pošto je u lipnju za predsjednika izabran Hassan Rohani koji je pokazao otvorenost prema Zapadu.