Foto: scx.hu
UDRUGA Franak ustvrdila je danas kako su kritike Hrvatske udruge banaka (HUB) na prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju "u potpunosti netočne i neutemeljene", navodeći kako su banke u razdoblju od pet godina, od rujna 2008. do rujna 2013., samo na kreditima vezanim uz švicarski franak naplatile čak 2,9 milijardi kuna više kamata nego što su inicijalno ugovorile.
Udruga Franak u potpunosti neprihvatljivim smatra i činjenicu da se upravo Hrvatska narodna banka "evidentno priključuje kampanji banaka". HNB je jučer objavio svoju procjenu da ukupan godišnji financijski učinak predloženih izmjena Zakona na bankarski sektor doseže gotovo 760 milijuna kuna, uz ocjenu da bi predviđene izmjene tog zakona mogle imati višegodišnji negativan učinak na prihode banaka.
Iz Franka pak tvrde da će se bankama u budućnosti samo smanjiti njihovi profiti koji su dosad bili enormni i koji su zarađeni uglavnom na novcu hrvatskih štediša i ulagača zbog samovolje banaka u mijenjaju kamatnih stopa.
Manji profit
Ističu kako je ponajprije neprihvatljivo i netočno govoriti o teškim gubicima za banke, jer se radi isključivo o manjem profitu, a ne o gubitku.
Također navode kako je HUB-ova teza da je "ograničavanje kamatnih stopa suprotno praksi EU i preporukama EK" u potpunosti netočna. Cilj prijedloga zakona je upravo usklađivanje s praksom EU-a u definiranju kamatnih stopa kod potrošačkih kredita gdje su one uvijek vezane za referentne kamatne stope odnosno neke poznate parametre. Činjenicu da, upravo za razliku od EU prakse, kod nas tržište do sada nije bilo adekvatno regulirano te da se sada uvodi red nikako se ne može zvati ograničavanjem tržišne slobode. Neadekvatna ili gotovo nikakva regulacija u području promjenjivosti kamatnih stopa bilo je do sada plodno tlo za enormne ekstraprofite banaka, ističu iz Franka.
Nadalje, kažu kako je apsurdno nazivati retroaktivnim zadiranjem nešto što će se primjenjivati u budućnosti, te će de facto spriječiti daljnje kolizije sa Zakonom o obveznim odnosima na temelju kojeg iste te banke i riskiraju tužbe, a već su nepravomoćno po kolektivnoj tužbi spor izgubile.
Što se tiče navoda o nejednakom položaju dužnika u istoj valuti, ovisno o slučajnim okolnostima u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu, iz Franka navode kako oni nisu točni jer taj način modeliranja kamatnih stopa upravo razmjerno obuhvaća sve zajmoprimce te im olakšava daljnju otplatu, ovisno najviše o tome koliko su do sada pogođeni rastom tečaja.
Banke krše odredbe Zakona o obveznim odnosima
O pitanju odnosa štediša i dužnika u švicarskoj valuti, paradoks je, ističu iz Udruge Franak, kako ta tema dolazi od strane bankara koji su svjesni da je omjer ukupnih sredstava u CHF kojima su raspolagali (štednja i primljeni krediti) u odnosu na plasirane kredite građanima u vrijeme kreditnoga buma 2007. kod nekih banaka bio čak i 1:8.
Odgovarajući na svaku od osam tvrdnji HUB-a, iz Franka uz ostalo navode kako banke već desetak godina krše odredbe Zakona o obveznim odnosima ugovarajući promjenjivu kamatnu stopu na nezakonit način.
Da je HNB reagirao u skladu sa svojim ovlastima, taj bi problem već bio riješen. HNB, naprotiv, potvrđuje bankama pravo na nezakonito ponašanje objašnjavajući na svojim stranicama namijenjenim potrošačima da je jednostrana odluka banke o promjeni kamatne stope zakonita i pravilna. Nasreću, u Ministarstvu financija problem je shvaćen i postoji dobra volja i želja da se problem i riješi, ističu iz Udruge Franak.
Postojeća zakonska rješenja treba mijenjati, jer korisnike već sklopljenih ugovora i dalje ostavljaju na nemilosti jednostranih promjena ugovornih uvjeta od strane banaka, što prepoznaje i predlagatelj zakona, navode uz ostalo iz Franka.