Život u minusu - kako ga izbjeći?

Foto: Ilustracija

OKO MILIJUN građana živi s minusom na računu, a kod mnogih taj je iznos veći od njihove plaće. Nije ni čudno da je najava ministra financija Slavka Linića o smanjenju dopuštenog prekoračenja na tekućem računu izazvalo paniku među građanima.

"Živim s minusom, no znam ga kontrolirati", ispričao nam je Josip iz Zagreba, kojega, međutim, muči nešto drugo. "Moja gospođa je dvije - tri godine imala ista primanja. Sa 7.500 kuna, dozvoljeni minus smanjili su joj na 2.500. Išla je u banku pitati što se događa i tražili su je hipotekarnu mjenicu da bi joj produžili dozvoljeni minus na 7.500 kuna na idućih šest mjeseci, kako bi ona u tih šest mjeseci to podmirila. Što će oni napraviti s hipotekarnom mjenicom u tih šest mjeseci, ako ona to ne napravi, ne znam. To me brine. Što je uostalom hipotekarna mjenica?", pita se Josip.

Marina iz Osijeka minus na računu vukla je godinama. Podmirila ga je pred kraj prošle godine. I baš kad je pomislila da je ta priča završena, suprug joj je ostao bez posla. Odlazak u tzv. crvenu zonu na tekućem računu, nažalost, postala joj je jedina ruka spasa. "Generalno mislim da možda nije loša namjera da se ljude natjera da ne troše novac koji zapravo nemaju, no mislim da je trenutak potpuno nezgodan jer smo usred krize i ti su minusi mnogima zapravo jedini novac kojim mogu platiti račune ili preživjeti", ističe Marina.

"Prezaduženost je kao jedan oblik ovisnosti"

Procjenjuje se da je svaki drugi građanin u minusu. Neki od njih na to su primorani zbog nepredviđenih situacija. No, ima i onih koji su peglali kartice jer su im oči bile veće od lisnice, upozorava Predrag Bejaković s Instituta za javne financije. "Prezaduženost je kao jedan oblik ovisnosti. Prvi korak je ustvari da priznamo da smo ovisni o tome. Ako ste ovisni o alkoholu, to je vrlo teško priznati. Slično je i s prezaduženosti", pojašnjava Bejaković.

A recept nije jednostavan. Prvi korak je - planiranje kupnje. Drugi je - plaćanje gotovinom. No prije svega treba mijenjati stav, kaže Bejaković. "Ako smo baš takvi ovisnici da se ne možemo riješiti tog zla od kartica, a nemamo prijatelje i rodbine kod kojih ćemo spremiti karticu, onda je možemo staviti u ledenicu svog hladnjaka, da ona tamo lijepo miruje, pa dok se ledenica otopi, možda nas lagano i prođe ta potrošačka groznica", ističe Bejaković.

Jedan od načina kako smanjiti minus jest ući u novi - odnosno podići gotovinski kredit, što prema Bejakovićevim riječima ne mora biti loše. "S dizanjem kredita kod kojih su nešto manje kamatne stope nego kod minusa na tekućim računima, to ipak zahtijeva nekakav trud i možda ćemo se u tom trenutku malo ohladiti", zaključuje Bejaković.

Kamate na gotovinske kredite ovise od banke do banke i naravno o tome jeste li njihov klijent. No u suštini, kod svih banaka efektivna kamatna stopa na gotovinske kredite kreće se oko 10 posto.