AMERIČKA središnja banka potvrdila je da je 2023. godinu zaključila s rekordnim gubitkom od 114.3 milijarde dolara, uz višestruko veći trošak kamata na depozite komercijalnih banaka.

U 2022. godini Fed je poslovao s neto dobiti od 58.8 milijardi dolara. Poslovno izvješće za prošlu godinu odražava utjecaj podignutih ključnih kamatnih stopa, s nula na važećih 5.25 do 5.5 posto, radi obuzdavanja inflacije. 

Fed ih je počeo agresivno podizati na proljeće 2022. godine, što znači i da bankama, novčanim fondovima i drugim financijskim tvrtkama isplaćuje kamate na depozite. Lani su im, prema revidiranim podacima, isplatili 176.8 milijardi dolara, u usporedbi sa 60.4 milijarde dolara isplaćene u 2022.

Izvori prihoda Feda

Isplate kamata iz obrnutih repo operacija porasle su s 41.9 milijardi na 104.3 milijarde dolara. Fedov prihod od kupljenih obveznica zadržao se pak više-manje na razini iz 2022. godine i iznosio je 163.8 milijardi dolara.

Prema zakonu, Fed dobit uplaćuje u državnu riznicu. Uz kamate na obveznice, njegov su izvor prihoda i usluge koje pruža financijskom sustavu. Proteklih godina ostvario je značajnu dobit zahvaljujući vrlo niskim kamatnim stopama i velikom obvezničkom portfelju.

Fed prošlu godinu zaključio u debelom minusu

Fedov ogranak u St. Louisu napomenuo je u prošlogodišnjem izvješću da će možda ponovo moći uplatiti novac u državnu riznicu tek za nekoliko godina.

Kada posluje s gubitkom, američka središnja banka može kreirati novac za potrebe financiranja poslovanja, što znači da se ne suočava s preprekama u poslovanju.

Fed se tako pridružio središnjim bankama drugih velikih svjetskih gospodarstava koja su zbog podignutih kamatnih stopa prošlu godinu zaključile u debelom minusu, uključujući Europsku središnju banku, njemački Bundesbank i švicarsku središnju banku SNB.