On je pohvalio rad oko 250 aktivista iz 110 zemalja svijeta posvećen sprječavanju seksualne trgovine, kažnjavanju njezinih počinitelja i zaštiti njezinih žrtava.
Armitage je prenio skupu poruku predsjednika Georgea W. Busha da će pojačati napore u brobi protiv trgovine ljudima. Poluga za tu inicijativu bit će zakon prihvaćen 2000. koji traži da State Department godišnje procjenjuje napredak koji pojedine zemlje čine u borbi protiv seksualne trgovine, a ove godine po prvi put omogućuje američkoj vladi da nametne ekonomske sankcije zemljama koje ne ispunjavaju obveze iz međunarodnih sporazuma da agresivnim mjerama zaustave ovaj oblik međunarodnog kriminala.
´Ova konferencija, ova borba u koju smo uključeni ne govori samo o tome protiv čega smo, nego i za što smo. Mi smo za svijet u kojem žene, djeca i muškarci imaju mogućnost živjeti u dostojanstvu, gdje snovi o boljem životu mogu postati stvarnost´, rekao je Armitage.
Trgovina ljudima u svijetu godišnje zabilježi između 700.000 i 4 milijuna žrtava, stoji u izvješću State Departmenta za 2002. Stručnjaci procjenju da godišnje u Sjedinjene Države kao žrtve trgovine uđe oko 50.000 ljudi.
Značajan postotak njih su žene i djevojke namamljene u prostituciju lažnim obećanjima o dobroj plaći i zakonitom poslu. Njih odvode preko granice, transportiraju daleko od njihovih obitelji i potom drže kao zatvorenice u javnim kućama.
Diskusione skupine razgovaraju o tome kako prići osobama za koje postoji visok rizik da postanu žrtve trgovine, kako se suprotstaviti korupciji koja pomaže tu trgovinu, kako pomoći žrtvama i uspostaviti bolju suradnju međunarodnih organizacija.
Aktivisti nastoje progurati zakone u nekim zemljama koji će priznati da je sudjelovanje tih nesretnih žena i djevojaka u trgovini ljudima prisilna i oboriti se na organizirani kriminal koji se bavi trgovinom.
Primjer koji je navela sudionica iz Nigerije, Eki Igbnedion, govori s kakvim zakonskim nonsensima se borci protiv seksualne trgovine susreću. Roditelji u državi Edo u Nigeriji pristaju prodati svoje kćeri u lažnoj nadi da će dobiti bolji posao u inozemstvu, pa čak potpisuju ugovore s trgovcima ljudima u kojima se obvezuju dijeliti zaradu svoje kćeri. Prije uvođenja novoga zakona u toj državi kriminalci su mogli temeljem ugovora tražiti novac od roditelja ukoliko bi njihova kćer uspjela pobjeći ili nije zadovoljila njihova financijska očekivanja.
Trgovina ljudima postala je jedna od najpropulzivnijih kriminalnih grana raspadom Sovjetskog Saveza i većom slobodom kretanja uz istodobne gospodarske probleme s kojima su suočene mnoge zemlje. Mlade žene i djevojke u potrazi za boljim životom često postaju žrtve bandi koje stavljaju u izgled bolju budućnost s one strane granice.
Seksualna trgovina je u porastu i u kulturama gdje žene imaju niži socijalni status, gdje očajno siromašni roditelji prodaju svoje kćeri koje izvan svojih domova, u stranoj zemlji i bez sredstava za život postaju praktički robinje svojih kriminalnih gospodara.