U program priuštivog najma dosad se prijavilo oko tisuću vlasnika praznih stanova i kuća, rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Program bi trebao pomoći građanima u rješavanju stambenog pitanja aktiviranjem praznih nekretnina i izgradnjom novih stanova.
Prvih 295 stanova odmah je dostupno
Bačić je rekao da je nakon provjere prijavljenih nekretnina utvrđeno da je za korištenje odmah dostupno 295 stambenih jedinica.
Do kraja godine očekuje se realizacija oko 500 takvih stambenih jedinica, uz dodatne stanove u vlasništvu države.
Ministar je rekao da se prvi ugovori već sklapaju. Kao primjer naveo je stan na zagrebačkoj Trešnjevci, u kojem će bračni par s primanjima od oko 2000 eura za stan od 50 četvornih metara plaćati oko 480 eura najma, umjesto dosadašnjih 700 eura.
"To znači mjesečnu uštedu od približno 220 eura", rekao je Bačić.
U Dubrovniku obitelj za kuću plaća 260 eura
Bačić je naveo i primjer iz Dubrovnika, gdje je APN pripremio ugovor za obiteljsku kuću u Gružu površine 85 četvornih metara.
"S vlasnikom je ugovoren najam za 1300 eura mjesečno, što znači oko 150.000 eura na 10 godina. Mi ćemo toj obitelji isplatiti odmah u startu, čim potpišemo ugovor, na 10 godina 90.000 eura, što će on uložiti u idućem periodu od par mjeseci kako bi taj objekt opremio i pripremio", rekao je.
Dodao je da će u kuću ući peteročlana obitelj koja će plaćati 260 eura mjesečno.
"Dakle, ta će obitelj u Gradu Dubrovniku na mjesečnoj razini uštedjeti 1000 eura", rekao je Bačić.
Država gradi 1300 stanova
Osim aktiviranja praznih nekretnina, država u program priuštivog stanovanja uključuje i stanove koje sama gradi.
Bačić je rekao da se putem APN-a i Ministarstva trenutačno gradi 1300 stanova.
"Tih 1300 stanova tijekom iduće godine, a vjerojatno dio i tijekom 2028., bit će spremno za useljenje", rekao je.
Najavio je i nove projekte. Na poziv Ministarstva interes su iskazale 272 jedinice lokalne i područne samouprave. Njihove će lokacije biti analizirane, a dio će se već iduće godine uvrstiti u pripremu za gradnju novih višestambenih zgrada i obiteljskih kuća.
Bačić je rekao da Zakon o priuštivom stanovanju predviđa više modela gradnje, od višestambenih zgrada sa stanovima za najam do poticanja gradnje obiteljskih kuća.
Obnova Banovine ulazi u završnicu
Ministar je govorio i o obnovi nakon potresa na Banovini, za koju kaže da ulazi u završnu fazu kada je riječ o zamjenskim obiteljskim kućama.
"U ovom trenutku izgradili smo 559 zamjenskih obiteljskih kuća, gotovo 300 ih je u izgradnji, a držimo da ćemo na području zagrebačkog i petrinjskog potresa izgraditi ukupno 1300 obiteljskih kuća. Do kraja iduće godine sve one bit će završene ili u visokoj fazi izgradnje", rekao je Bačić.
Kao najzahtjevniji dio obnove izdvojio je velike višestambene zgrade, posebno one u zagrebačkom Donjem gradu, čija je konstrukcijska obnova složena i građevinski i financijski.
"Držimo da ćemo te višestambene zgrade konstrukcijski obnoviti do kraja 2030. godine, no prema dinamici koju smo sada postigli očekujem da bi obnova mogla biti završena i ranije", rekao je.
Bačić je najavio da će u ponedjeljak s premijerom obilježiti završetak izgradnje 11 novih višestambenih zgrada, osam u Petrinji i tri u Sisku. Budućim stanarima tada će biti uručeni ključevi.
Riječ je o dijelu projekta koji uključuje izgradnju ukupno 59 novih višestambenih zgrada na području Sisačko-moslavačke županije.
Bačić: Negdje nismo zadovoljni izvođačima
Komentirao je i nezadovoljstvo dijela građana na Banovini kvalitetom obnove. Rekao je da konstrukcijska obnova ne znači i potpuni završetak svih radova u nekretnini.
"Konstrukcijskom obnovom obiteljske kuće ili višestambene zgrade obnavljamo njihovu mehaničku otpornost. Pritom se saniraju i eventualne štete nastale tijekom radova, primjerice na instalacijama, opremi, parketima i drugoj infrastrukturi, ali to nije isto što i izgradnja zamjenske obiteljske kuće koja se završava u potpunosti", rekao je.
Dodao je da država u pojedinim slučajevima nije zadovoljna radom izvođača.
"Negdje nismo niti zadovoljni s izvođačima i oni su od strane Ministarstva primorani da sve nedostatke otklone u rokovima koji su predviđeni ugovorima", rekao je Bačić.
Država želi preuzeti cijeli kompleks Vjesnika
Bačić je govorio i o kompleksu bivšeg Vjesnika u Zagrebu. Nakon primopredaje prostora, država kreće u razgovore s ostalim suvlasnicima kako bi preuzela vlasništvo nad cijelim kompleksom.
"Danas je potpisan primopredajni zapisnik između izvođača i Ministarstva. Pred nama su sada razgovori s ostalim suvlasnicima i nadam se da će oni biti uspješni", rekao je.
Istaknuo je da je interes države preuzeti cijeli kompleks Vjesnika. Nakon toga bi se proveo arhitektonski natječaj za buduće uređenje tog prostora.
"Želimo odabrati najkvalitetnije rješenje za objekte koji bi se tamo gradili, prije svega za potrebe javne i društvene namjene – državne uprave, ministarstava, agencija i drugih tijela, ali i eventualno drugih sadržaja koje ćemo planirati. No prije toga provest ćemo arhitektonski natječaj kako bismo odabrali najbolje rješenje koje će pridonijeti kvalitetnijem izgledu tog prostora, koji predstavlja svojevrsni južni ulaz u Zagreb", rekao je Bačić.