Kazneni zakon Bosne i Hercegovine, koji je stupio na snagu 1. ožujka prošle godine, sadrži odredbe o sankcioniranju osoba koje indirektno i izravno pomažu skrivanje optuženika za ratni zločin, no unatoč tome do danas niti jedna osoba po ovome osnovu nije procesuirana, jedna je od konstatacija dvodnevnog seminara o unapređenju suradnje s Haaškim tribunalom, održanog u Banjoj Luci, izvješćuju u ponedjeljak banjalučke Nezavisne novine.
U radu seminara, na kojem je dominirala tema 'Razaranje mreže pomagača i financijera osoba optuženih za ratne zločine', sudjelovali su i predstavnici Suda Bosne i Hercegovine na čelu sa predsjednikom Martinom Ragužom, koji je potvrdio da je taj sud, u dva slučaja, a na zahtjev Tužiteljstva BiH, izdao nalog za pretresanje poslovnih i stambenih prostorija takvih osoba. Međutim, nije poznato da li spomenuto Tužiteljstvo vodi predistražne odnosno istražne radnje kada je riječ o pomagačima.
Erik Larson, iz američkog Udruženja pravnika centralnoeuropske i euroazijske pravne inicijative (ABA CEELI), rekao je na seminaru u Banjoj Luci da bi osobe koje bi dobile kaznu zatvora za pomaganje optuženim za ratne zločine, imale mogućnost 'izvući se iz zatvora' i to vrlo brzo, ako daju prave informacije o mjestu skrivanja optuženih za ratne zločine.
"Naravno, ukoliko se radi o 'informaciji za pravu osobu' ovaj ne samo da može izaći iz zatvora, već će za to može dobiti i pet milijuna KM", pojasnio je Larson čiju izjavu prenose Nezavisne novine.
On je rekao da će kaznu zatvora od tri godine dobiti čak i osoba koja nekom od optuženih za ratne zločine 'natoči benzin u automobil'. "Svaki Vladin službenik koji je na ovaj ili onaj način bude sprječavao hapšenje optuženih dobit će do deset godina zatvora", kazao je Larson.
(Hina) xspod ybr