Među njima je i sadašnji član Predsjedništva BiH Dragan Čović protiv kojega je podneseno desetak kaznenih prijava.
Međunarodni tužitelj Mats Matson navodno sumnjiči Tadića da je primio mito u iznosu od 200 tisuća konvertibilnih maraka (100 tisuća eura) kako bi utjecao na donošenje odluke o tome imaju li bivši dužnosnici pravo pozivati se na imunitet i tako se štititi od kaznenog progona. Od Ustavnog suda Tužiteljstvo je zatražilo da se Tadića izuzme iz odlučivanja o ovim slučajevima.
Sam Tadić je za sarajevski "Dnevni avaz" izjavio kako ovakve optužbe na svoj račun smatra "krajnje neozbiljnima".
Tadić je pojasnio kako je Ustavni sud doista dobio pismo tužitelja Matsona no na sjednici održanoj krajem prošlog tjedna u Brčkom također je u cijelosti osporio navode o primanju mita.
"Najvažnije je da u cijeloj toj priči tužitelj Matson uopće ne precizira tko je to meni ili kome već na Ustavnom sudu BiH nudio 200 tisuća maraka", kazao je Tadić dodavši kako su suci Ustavnog suda suglasni da je dopis iz Tužiteljstva drastičan primjer pritiska na pravosuđe.
Tadić pretpostavlja kako je tužitelj Matson zapravo ovim pismom želio osigurati da Ustavni sud donese odluku kakvu je i bez njegovih pritisaka donio - da se bivši i sadašnji dužnosnici nemaju pravo štititi imunitetom u slučajevima kada su protiv njih podnesene kaznene prijave nakon isteka mandata.
Predsjednik Ustavnog suda BiH kazao je kako strani tužitelji ovakvim postupcima ni malo ne doprinose uspostavi vladavine prava u BiH.
U narednim danima Ustavni sud BiH treba u odlučivanju o pojedinačnim prizivima otvoriti put domaćem pravosuđu za pokretanje istrage protiv skupine bivših dužnosika osumnjičenih za financijske pronevjere te zloporabe položaja i ovlasti.
Uz Dragana Čovića najistaknutije je ime nekadašnjeg federalnog premijera Edhema Bičakčića.