Zamjerio je kako nitko odgovoran iz Ministarstva prostornog uređenje i zašite okoliša nije došao na raspravu.
Dugogodišnji voditelj Hrvatskog entomološkog društva Bogomir Milošević primijetio je da je biološka javnost općenito malo upoznata sa stanjem zakonodavstva u Hrvatskoj, te da u tom sektoru postoji niz "subjektivnih problema". Zauzeo se za veću stručno-znanstvenu inicijativu, posebice kad je u pitanju obrazovanje biologa.
Obrazovanje biologa je zapušteno do te mjere da Hrvatske nema dovoljan broj istraživača za velike projekte inventarizacije bilja i životinja u zemlji, ocijenio je dr. Ljudevit Ilijanić.
Dr. Mladen Kučinić je kazao da su znanstvenici sukrivci za takvo stanje i dodao da Hrvatska nikada neće imati velika djela ako se nastavi ovako raditi. Zatražio je novi zamah u školovanju mladih kadrova koji će moći odgovoriti zahtjevima koje Europa postavlja pred Hrvatsku.
Paola Durbešić smatra da o svemu odlučuje politika bez stručnog znanja."U Hrvatskoj cvjeta ekologija: sve je puno ekoloških tepiha, ekološke vode, ekoloških..., a evo vidite, za sve to ne trebaju nas stručnjake", rekla je uz vidljivu gorčinu.
Postoji 18 zaštićenih područja unutar kojih se provode brojni projekti koji se mogu prepoznati kao ostvarivanje akcijskih planova, ali nema dobre koordinacije niti različiti subjekti komuniciraju među sobom, kazao je Darko Kovačević iz Parka prirode Lonjsko polje.
Tvrtković je dometnuo da neka zapažanja sugeriraju da se izvan zaštićenim područja nalazi velik broj ugroženih vrsta koje su, nastavi li se ovako, osuđene na propast.
Većina naših spoznaja temelji se na starim podacima jer nema novih važnih istraživanja, rečeno je na večerašnjem okruglom stolu o biološkoj raznolikosti u Hrvatskoj.