Biskupska zgrada: Spomenik ljudske gluposti nije mjesto za druženje vjernika

U VRIJEME kada katolički vjernici zbog ekonomske krize prolaze kroz svoje možda najteže razdoblje od hrvatske neovisnosti, majka Crkva gradi velebno skupocjeno zdanje - novu zgradu Hrvatske biskupske konferencije.

Prema pisanju tjednika Nacional, zgrada koja je još uvijek u izgradnji, opločena je specijalnim skupocjenim kamenom te su u nju ugrađeni specijalni panoramski liftovi i iznimno skup sustav grijanja. Tjednik piše i kako se prvotni projekt arhitekta Nenada Fabijanića stalno mijenja te da se čini da se u gradnji krši i zakon, pa su zbog toga donedavni nadzornici radova napustili taj projekt. Zgrada je velika šest tisuća četvornih metara, a gradnja je započela u rujnu 2008.

Fasada od poludragog kamenja

Izvori bliski Crkvi za Nacional su kazali da zgrada Hrvatske biskupske konferencije ne bi trebala dobiti uporabnu dozvolu jer se već mjesecima krši arhitektonski projekt poznatog hrvatskog arhitekta Nenada Fabijanića. Jedan dio crkvenih dužnosnika smatra da je posve neprimjereno da se pročelje fasade tog objekta štiti tzv. blendom od poludragog kamena oniksa.

Oniks je u antičkom dobu spadao u najvažniji nakit i ljekovito kamenje. Blenda je zapravo zaklon pročelja fasade kroz koji bi se trebala prelamati Sunčeva svjetlost i koji kod zgrade Hrvatske biskupske konferencije ima pretežno estetsku funkciju. Izrada blende od poludragog kamena oniksa stoji 2000 eura po četvornom metru. U tu je cijenu uključena i čelična potkonstrukcija. Upućeni izvori ispričali su Nacionalu da se tzv. blenda fasade sastoji od ukupno 600 četvornih metara oniksa i da samo taj građevinski zahvat stoji 1,2 milijuna eura.

Panoramski liftovi

Spomenuta zaštitna blenda radi se od odvojenih kamenih ploča oniksa. Svaka od tih kamenih ploča ima oko 3 četvorna metra, debela je oko 4 milimetra i izrađena je od jednog komada tog poludragog kamena, a nalazi se smještena između dva komada stakla. No, dobar dio tih kamenih ploča već sada popucao, pa se postavlja pitanje tko bi za to trebao odgovarati.

Isti izvori tvrde da se unutar zgrade nalaze i panoramski liftovi. Svaki od njih navodno je napravljen od kroma i kaljenog neprobojnog stakla.

Prema mišljenju nekih crkvenih dužnosnika, sve je moglo proći s manje ulaganja. Usporedbe radi, na standardnim stambenim objektima cijena četvornog metra fasade može iznositi oko 60 eura po četvornom metru.

Don Ivan Grubišić: Ovo je nacionalna sramota

"Mislim da je ovo još jedna nacionalna sramota", kazao je za Index.hr don Ivan Grubišić komentirajući izgradnju velebnog i skupocjenog zdanja HBK. "Nacionalna sramota i neosjetljivost za socijalna pitanja. Ovdje se radi o novcu iz proračuna koji se otkida od usta građana. A oni to troše na spomenike ljudske gluposti", oštro je komentirao don Ivan Grubišić, svećenik i sociolog bez dlake na jeziku.

Don Grubišić nije protiv gradnje crkvenih zgrada, ali, kako je kazao, "kao prikladna mjesta za druženje vjernika". "Treba graditi skromne crkve, u kršćanskom duhu, a ne velike crkve i spomenike. Jer doći će vrijeme kada će, uslijed sekularizma, one uglavnom biti prazne", kaže nam don Grubišić i zaključuje: "Crkva je tu da služi narodu, a ne oni Crkvi. To je Isus rekao i Crkva je, po mom mišljenju i po evanđelju, zato poslana".

Crkvi se daje sve više novca, a socijali i kulturi sve manje

Vlada Jadranke Kosor, a prije nje Vlada Ive Sanadera uvijek je izdašno financijski pomagala Kaptol, tako da su godišnji iznosi koji su odlazili Katoličkoj crkvi bili primjerice veći od onog što je iz državne kase dobivala kultura odnosno kazalište, knjižnice, audio-vizualni mediji i ostali vidovi kulture. Iznos davanja Crkvi tri puta je veći od primjerice godišnjeg iznosa koji se daje za socijalnu skrb.

Ove godine iz proračuna je predviđeno 270 milijuna kuna za Crkvu iz državnog budžeta, što je za nekoliko milijuna kuna više nego u 2010. godini. Prema dostupnim podacima država je dala Katoličkoj crkvi 251 milijun kuna u 2009. godini, a godinu kasnije u 2010. godini isplaćeno joj 266 milijuna kuna. Vlada Jadranke Kosor u projekciji proračuna za 2012. godinu za Crkvu bi izdvojila 276 milijuna kuna a za 2013. godinu rekordnih 284. milijuna kuna.

Računi idu dragom Bogu?

No, prava je istina kako ovo nije jedini iznos kojeg Crkva dobije iz državne kase jer mnoga ministarstva kao i lokalne uprave i samouprave dodatno financiraju Crkvu kroz novčane priloge te sponzorirajući događaje ili određene građevinske zahvate na sakralnim objektima. Crkva nikada nije nikome podnosila financijske račune pa nikome zapravo nije jasno kako se i na koji način trošio državni novac.

Primjerice ove godine, mimo 270 milijuna kuna, država će Crkvi dati dodatnih 5,5 milijuna kuna kao naknadu za oduzetu imovinu.