"Znamo da pojedini ljudi ne žele priznati da su bolesni, često će reći da za to nisu krivi, dok je pokojni Papa uvijek iskazivao svoju nemoć i bolest ne stideći se tih ljudskih osobina. U civilizaciji koja ne želi govoriti o smrti i skriva činjenicu o umiranju od djece i mladih on je jasno pokazivao ljudsko dostojanstvo i u tim najtežim trenutcima", istaknuo je Bratulić. To samo, dodao je, pokazuje koliko je Sveti Otac bio čovjek vjere, a u našem vremenu najpotrebniji su ljudi s trima temeljnim kršćanskim krjepostima, a to su vjera, nada i ljubav, smatra Bratulić.
Po njegovim riječima Sveti Otac je u obilju imao sve te tri krjeposti. Drugi će govoriti i isticati ostale vidove njegova života, ali te ga tri krjeposti stavljaju u sam vrh europskih intelektualaca, t.j. onih koji promišljaju sadašnji trenutak. U tome je njegova karizma, u tome je vrijedan nasljedovanja, po tome je on prorok, izjavio je akademik Bratulić.
"Smrt ovoga Pape prvi je put postala, zahvaljujući medijima, dostupna javnosti. Mogli smo pribivati i suosjećati sa smrću jednog pape, što do sada nije bio slučaj", kazao je sociolog religije i predsjednik Kršćanskog akademskog kruga u Zagrebu dr. Željko Mardešić. S druge strane posredovanjem vrlo različitih medijskih pristupa sudjelovali smo u događajima od kojih me najviše dirnula upravo ljudska dimenzija Papine smrti, koji umire kao svaki drugi čovjek.
Međutim, kako je Isus Krist najautentičnija mjera čovjeka, mi smo bili povlašteni svjedoci jer smo nazočili smrti čovjeka koji do kraja vjeruje u Isusa Krista, izjavio je Mardešić.