Od Irske, koja od 1. siječnja sljedeće godine preuzima predsjedništvo EU zatraženo je da "na temelju konzultacija obavi procjenu izgleda za napredak (pregovora) i da o tome izvijesti Europsko vijeće na summitu u ožujku".
Pregovori su propali zbog odbijanja Poljske i Španjolske da odustanu od rješenja iz Sporazuma iz Nice, koje njima daje veliku glasačku težinu. Sve druge zemlje su podržavale rješenje iz nacrta ustava što ga je izradila Konvencija o budućnosti Europe, prema kojem bi se odluke donosile dvostrukom većinom - odnosno za njihovo bi usvajanje trebala glasati polovina zemalja koje predstavljaju najmanje 60 posto stanovništva.
Berlusconi je tijekom pregovora u petak i subotu Madridu i Varšavi iznio četiri prijedloga kako bi se pokušao naći izlaz iz nastale krize.
Prvi je prijedlog bio modifikacija sustava dvostruke većine, tako da zemlje koje glasaju moraju predstavljati 70 umjesto 60 posto ukupnog stanovništva Unije. Drugi je prijedlog bio da se do 2008. godine odgodi odluka hoće li se primjenjivati sustav dvostruke većine; a treći da se iste godine odluči od kada će se primjenjivati taj sustav. Posljednji prijedlog je bio da se prihvati predloženo rješenje iz nacrta ustava.
Britanski premijer Tony Blair pozvao je čelnike EU da se ne žuri s nastavkom pregovora o ustavu. "Bolje je ostaviti određeno vrijeme kako bi se pronašlo rješenje", rekao je Blair.
Slično razmišlja i predsjednik Europske komisije Romano Prodi, koji je upozorio da ne bilo u redu "upirati prstom" u bilo koju zemlju kao krivca za propast pregovora.
Francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio je na konferenciji za novinare da i dalje misli da je stvaranje "pionirskih skupina" zemalja EU, koje su voljne tješnje surađivati u određenim područjima, dobro rješenje uz uvjet da te skupine bude otvorene za sve.
Njemački kanceler Gerhard Schroeder podržao je Chiracov prijedlog kazavši da se "takva mogućnost ne može isključiti". "Postoji velika mogućnost stvaranja Europe koja će se razvijati različitim brzinama", rekao je Schroeder.
Talijanski premijer Berlusconi, čija je zemlja jedna od šestero utemeljitelja Unije, izjasnio se protiv toga prijedloga. "Mislim da nije u redu da se formiraju skupine zemalja", rekao je.
Poljski premijer Leszek Miller, čija se zemlja ponajviše protivila usvajanju nacrta novog europskog ustava, izrazio je u subotu "nadu i optimizam" da će u predstojećim mjesecima biti pronađena "prihvatljiva rješenja" za završetak projekta novog ustava.
"Optimist sam i mislim da će u predstojećim tjednima ili mjesecima cijela europska obitelj pronaći rješenje prihvatljivo za sve", rekao je Miller.
S tim se mišljenjem složio i "drugi protivnik" predloženog nacrta ustava, španjolski premijer Jose Maria Aznar. "Španjolska je pregovarala konstruktivno i mislim da će sporazum u budućnosti biti ostvaren", rekao je.
Međutim, mnogi europski lideri nisu skrivali svoje razočaranje. Austrijski kanceler Wolfgang Schuessel rekao je da je u Bruxellesu doživio "hladan tuš". Njegov danski kolega Anders Fogh Rasmussen izjavio je da je današnji dan "bio tužan za Europu". Belgijski premijer Guy Verhofstadt rekao je da "njegova zemlja nije sprema trgovati s ostalima kako bi se usvojio ustav".
Kada će pregovori o ustavu biti nastavljeni nije precizno određeno. Od Irske, koja 1. siječnja preuzima predsjedništvo Unije, zatraženo je "da ne temelju konzultacija objavi procjenu izgleda za napredak pregovora i o tome izvijesti Europsko vijeće na summitu o ožujku". To znači da sljedeće međuvladine konferencije (IGC) o novom ustavu neće biti najmanje sljedeća četiri mjeseca. Mnogi analitičari smatraju da će se pregovori otegnuti i drugu polovinu sljedeće godine kada će Unijom predsjedati Nizozemska, a švedski je premijer Goeran Persson rekao da je "teško očekivati sporazum prije 2005. godine".