Busek je dodao da je on osobno za to da pregovori o ulasku Hrvatske u punopravno članstvo EU-a počnu 17. ožujka a da bi Zagrebu trebalo dati "produženje roka do ljeta" da pronađe Gotovinu.
"Ako on do tada ne bude izručen, pregovori se još uvijek mogu prekinuti", objasnio je Busek, te pozvao članice EU-a da vladi u Zagrebu pomognu u traženju Gotovine. Gotovina, rekao je Busek, s hrvatskom putovnicom ne može prijeći režim na šengenskim granicama, dok s francuskom putovnicom može. Području jugoistoka Europe "treba taj primjer" ulaska Hrvatske u EU, smatra Busek.
Zastupnik SPOE-a u Europskome parlamentu Hannes Swoboda kazao je sa svoje strane u ponedjeljak navečer u Beču u okviru izlaganja na temu "Hrvatska na putu u EU" da početak pregovora između Zagreba i Bruxellesa ne bi trebalo uvjetovati izručenjem Ante Gotovine.
"Prema toj zemlji ne bi trebali biti tako negativistički, već bi možda vladi u Zagrebu trabalo dati više pomoći i potpore da taj problem riješi, ali u svakom slučaju početak pregovora ne bi trebao ovisiti o tome", kazao je Swoboda, koji je ujedno i izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku.
I nakon početka službenih pregovora između EU-a i Hrvatske ti se pregovori mogu odgoditi ili prekinuti, ako suradnja Zagreba s Haagom "nije optimalna".
S druge strane Srbiji se ne smiju davati izlike da u sličnim slučajevima ništa ne poduzima, nastavio je.
Slučaj Gotovine nije tako jedostavan kako se "on često predstavlja na zapadu ili u EU", dodao je Swoboda ističući da je Gotovina "ne tako davno" dobio francusku putovnicu.
Swoboda smatra "problematičnim" to što se "u bitnom oslanjamo na treću osobu, naime na (glavnu tužiteljicu) Carlu del Ponte", koja mora odlučiti kakva je suradnja s Haškim sudom.
Ulazak Hrvatske u EU 2007. godine je "nerealan", ocijenio je Swoboda, ističući da je realnija 2009. godine.
"Hoće li taj cilj biti ostvaren, to je otvoreno pitanje", zaključio je, te dodao da je Hrvatska napravila veliki napredak na podučju zaštite manjina i ljudskih prava, ali da je slaba točka i dalje pravosuđe.