AMERIČKI predsjednik George W. Bush u prvim je javnim nastupima poslije izborne pobjede pokazao sigurnost i uvjerenost da su Amerikanci prihvatili njegov konzervativni pogled na svijet što bi mu trebalo omogućiti da provede svoj ambiciozni program u drugom mandatu.
Bush je na izborima osvojio 51 posto glasova birača naspram 48 posto koje je dobio njegov protivnik, demokrat John Kerry, a razlika između njih je 3,5 milijuna glasova u korist Busha.
Ipak, svjestan da je za demokrata Kerryja glasovalo oko 55 milijuna birača i da njegov mandat nije bez ograničenja, Bush je rekao da će nastojati surađivati s demokratima u američkom Kongresu nakon što je njegov prvi mandat bio obilježen stranačkim bitkama. On je, međutim, upozorio na to da postoje granice u tome koliko je daleko spreman ići rekavši da će pružiti ruku "svakome tko dijeli naše ciljeve".
Bush je rekao da je odlučan surađivati s američkim saveznicima u borbi protiv terorizma, mada ne namjerava mijenjati svoja načela kako bi dobio međunarodno priznanje. Rekavši da je svjestan da je rat u Iraku jedna od njegovih odluka s kojom se mnogi ne slažu on je pozvao na zaboravljanje starih nesuglasica i jedinstvo međunarodne zajednice u borbi protiv terorizma.
Bush je istaknuo da će nastaviti svoju politiku širenja demokracije na širem prostoru Bliskog istoka, čiji su najistaknutiji primjeri Afganistan i Irak.
Dakako, prvi problem na kojem mora raditi je stabilizacija i demokratizacija Iraka u kojem pobunjenici ne pokazuju znake posustajanja u nastojanju da destabiliziraju zemlju i ometu izbore planirane za siječanj.
Američki predsjednik je najavio da će se u drugom mandatu usredotočiti i na domaće teme. Najvažnije među njima su pojednostavljivanje poreznog sustava i reforma mirovinskog sustava s njegovom djelomičnom privatizacijom za mlađe radnike.
Bushova uvjerljiva pobjeda te ojačana republikanska većina u Kongresu jasno potvrđuju da su Sjedinjene Države politički zemlja desnoga centra, ocijenio je list The New York Times.
Upozoravajući da je zemlja i dalje politički podijeljena list naglašava da je iza Busha "nesporna većina" Amerikanaca.
Razlozi za potporu koju je Bush dobio na izborima traže se kako u uvjerenju Amerikanaca da je on bolji u očuvanju nacionalne sigurnosti nego bi bio Kerry tako i u konzervativnim vrijednostima koje Bush dijeli sa većinom birača, posebice vjernicima.
Ankete na biralištima su pokazale da većina birača drži da američko gospodarstvo nije dobro i da je rat u Iraku doveo u opasnost nacionalnu sigurnost. Ipak, čak 22 posto birača reklo je da im je najviše stalo do moralnih vrijednosti, poput pitanja pobačaja i homoseksualnih brakova, što je više od postotka onih kojima je najviše stalo do pitanja borbe protiv terorizma, gospodarstva i Iraka.
Izbori su pokazali da je Bush i dalje političar koji polarizira Amerikance na istočnoj i zapadnoj obali i u velikim gradovima, ali i uživa potporu na širokom području zemlje i među širokim slojevima birača.
Uspio je povećati potporu među ženama, Hispanoamerikancima, starijim biračima, dobiti većinu glasova katolika i tako na ovim izborima osvojiti značajnu većinu glasova birača, za razliku od izbora 2000. kada je dobio 500.000 glasova manje od svog protivnika, a pobijedio dobivši dovoljno glasova izbornika u Izbornom kolegiju.
Posebice su konzervativni evangelički kršćani odigrali ključnu ulogu u Bushovoj pobjedi glasavši 78 posto za njega.
Bush je dobio 52 posto glasova američkih katolika porazivši Kerryja, prvog katoličkog predsjedničkog kandidata nakon Johna F. Kennedyja. Bush je 2000. tijesno izgubio među katolicima.
Opći poraz na izborima kako za predsjednika tako i za Kongres navest će američke demokrate na preispitivanje. Njih zabrinjava činjenica da stranka ima samo marginalan utjecaj u velikim dijelovima Sjedinjenih Država poput juga i srednjeg zapada i uglavnom se oslanja na savezne države na sjeveroistoku i zapadu zemlje.
Analitičari ocijenjuju da će demokrati morati ozbiljno promisliti kako da se približe konzervativnim biračima, ruralnim i vjernicima, koji većinom glasuju za republikance te kako proširiti stranačku bazu sa sadašnjeg uskog područja zemlje.
piše Slavoljub Leko