Bush isijava uvjerenje, Kerry se pokazao majstorom nijansi; predsjednik odašilje optimizam glede gospodarskog napretka svoje zemlje i širenja demokracije u svijetu, senator upire prstom na tmaste oblake koji se nadvijaju nad oba ta područja.
U predizbornoj kampanji, kojom nakon napada 11. rujna 2001. dominira pitanje nacionalne sigurnosti, uloga SAD u svijetu dvojicu kandidata razdvaja više od ijedne druge teme.
Oba kandidata tvrde da neće oklijevati preventivno posegnuti za vojnom silom ako sigurnost SAD dođe u pitanje i obojica smatraju kako američku misiju u Iraku treba dovesti do kraja. No kad su u pitanju načini na koje će Amerikanci provoditi svoje ovlasti, među njima nastaje nepremostivi ponor.
"Ako Amerika iskaže nesigurnost ili slabost u godinama koje dolaze, svijet će krenuti prema tragediji", tvrdi sadašnji predsjednik.
"Snažniji smo ako pružimo ruku drugima i izgradimo čvrste saveze u vođenju svijeta", smatra John Kerry.
Demokratski kandidat želi se vratiti u zajednicu naroda, pokušati povećati nazočnost međunarodnih snaga u Iraku i voditi međunarodne kampanje o neširenju nuklearnog oružja i o gospodarstvu, do čega Bushu nije pretjerano stalo.
"Jednostavno smatram kako želja za popularnošću u svijetu nije u našem interesu i da je apsurdna", ocjenjuje predsjednik.
Bush je u području obrane sklon pokretljivijim oružanim snagama i sustavu proturaketnog štita, a najavio je da će u idućih deset godina iz Europe i Azije povući oko 70 tisuća američkih vojnika.
Odlikovani vijetnamski veteran John Kerry vrlo je kritičan prema povlačenju vojnika i najavljuje upravo suprotno - pojačavanje američkih snaga slanjem dodatnih 40-ak tisuća vojnika, a protivi se i proturaketnom štitu.
Što se međunarodne trgovine tiče, Bush je u ožujku 2002., iako se naziva pobornikom slobodnog tržišta, nametnuo posebne poreze na uvoz čelika koje je ukinuo tek pod pritiskom Svjetske trgovinske organizacije i Europske unije.
Demokratski senator zalaže se za "slobodnu i uravnoteženu" trgovinu, a najavio je reviziju svih postojećih trgovinskih sporazuma tijekom prva tri mjeseca na vlasti. Također želi uključiti pravila o uvjetima rada i zaštite okoliša, čemu se Bush protivi.
George Bush želi parkove prirode na Antarktiku pretvoriti u naftne bušotine, Kerry je protiv toga; prvi ne želi ratificirati protokol iz Kyota, a Kerry smatra da SAD moraju igrati najvažniju ulogu u međunarodnim naporima za zaštitu okoliša.
I pogledi na unutarnju i socijalnu politiku im se dijametralno razlikuju. Bush je političku karijeru izgradio kao "konzervativac pun sućuti", kako se predstavlja još od izbora 2000., a svojeg protukandidata pokušava ocrtati kao opasnog ljevičara koji želi veću ulogu države u svakodnevnom živou.
"Moj protivnik želi ojačati državu, a ja želim iskoristiti državu kako bih dao više moći ljudima", govori na predizbornim mitinzima Bush, dodajući kako je Kerry "mnogo puta dokazao zašto ga se smatra najljevičarskijim američkim senatorom".
Naziv "liberal" (ljevičar) u SAD se često smatra uvredom, pa bi ta tema mogla privući glasove birača, zbog čega se očekuje da će Bush na njoj inzistirati tijekom treće TV debate u srijedu navečer u Tempi u Arizoni.
"Sve su to samo etikete", odgovara Kerry, koji je već 20 godina senator u Massachussettsu, jednoj od američkih država koje se smatraju "najljevičarskijima".
"Konzervativac pun sućuti, što to treba značiti? Možda ukidanje programa školske pomoći za pola milijuna učenika ili ukidanje zdravstvenog osiguranja za 365 tisuća djece? Ili, možda, stvaranje najvećih manjaka u povijesti SAD?", kazao je Kerry tijekom druge debate u petak.