Bush se time stavio na stranu tri bijela studenta koji su ustvrdili da im je uskraćen prijam na studij prava u korist manje kvalificiranih studenata pripadnika manjina.
On je rekao kako vjeruje da postoje bolji načini da se osigura više studenata iz manjinskih skupina, ali da ovaj samo nastavlja podjele, napavši time temelje američke tzv. ´afirmativne akcije´ sustava kojim se posebnim mjerama nastoji promovirati deprivilegirane manjine.
Na Michiganskom sveučilištu studenti manjinskih skupina, crnci, Hispanoamerikanci i Indijanci, dobivaju pri prijamu ekstra bodove, što je često dovoljno da budu primljeni na studij bez obzira na prethodne ocjene u školi ili rezultate prijamnog ispita.
Sveučilište se brani argumentirajući da ako nikako ne uzima rasu u obzir neće uopće moći imati dovoljno studenata manjinskih skupina kako bi stvorila poželjnu raznolikost. Pravni fakultet je primio, unatoč svim naporima, 35 prijava manjinskih studenata s ocjenama koje omogućuju prijam, dok je među prijavljenima bilo 900 bijelih studenata koji su ispunjavali te uvjete.
Čak i pri ´lutriji slijepoj za rase´, kaže Sveučilište u pismu, postotak Afroameričkih studenata bi skoro sigurno pao ispod 3 posto´. Postotak crnaca u američkom stanovništvu je oko 12 posto.
Bush je predložio rasno neutralan način poticanja prijama kakav je on primjenjivao dok je bio guverner Texasa. Prema tome programu 10 posto najuspješnijih učenika u svakoj teksaškoj srednjoj školi su imali zajamčeno mjesto na državnom sveučilištu.
Demokrati su napali Busha prigovarajući mu da njegova administracija nema sluha za manjine te da pokazuje kako njegova stranka i dalje ništa ne čini kako bi se stvarno približila američkim crncima i Hispanoamerikancima.
U pokušaju približavanja biračima iz manjinskih skupina Bush je u svoju administraciju imenovao na najviša mjesta pripadnike manjina, poput državnog tajnika Colina Powella ili savjetnice za nacionalnu sigurnost Condollezze Rice, ojačao financiranje tradicionalno crnačkih fakulteta, a nedavno pomogao u smjenjivanju s mjesta vođe senatske većine republikanca Trenta Lotta.
On je, što mu se ubraja u rasni minus, nedavno ponovno kandidirao suca Charlesa Pickeringa iz Mississippija za suca Saveznog prizivnog suda, unatoč tomu što je već jednom odbijen u Senatu jer su demokrati tvrdili da ima rasističku prošlost.