Napomenuo je da se danas manje postavlja pitanje kako se može spriječiti ugrožavanje političke slobode od državne vlasti, a ostaje pitanje kako se demokratsko oblikovanje političke volje može sačuvati od preuzetnosti medija.
Mario Radovan s riječkog Filozofskog fakulteta ustvrdio je da formalno demokratski sustav malo znači ako su ljudi slabo obaviješteni i manipulirani.
"U takvim okolnostima čak i najdestruktivniji vođe mogu biti demokratski izabrani", upozorio je Radovan.
Smatra da će naš svijet postati bolji ako širenje informacija bude vodilo nadvladavanju učinka propagande i manipulacije, a osjećaji moralnosti i solidarnosti transcediranju posebnih grupa i kultura. No, ako to ne bude ispunjeno, dodao je, svijet kojim će dominirati destruktivne tehnologije i rastući kulturni antagonizmi bit će sve više prožet strahom, mržnjom i destrukcijom.
Alexandra Bain s Odsjeka za religijske studije kanadskog Sveučilišta sv. Tome rekla je da neki zapadni stručnjaci nastavljaju prikazivati islam kao antidemokratski i autoritativan iako u demokratskim društvima živi najmanje 750 milijuna muslimana.
Upozorila je da se s takve točke gledišta na islamske vrijednosti gleda kao na inferiorne zapadnjačkom liberalizmu, a islam se prikazuje kao zapreka napretku globalne demokracije.
No, primijetila je i kako neki muslimanski aktivisti pojačavaju tu negativnu percepciju korištenjem surovih pojmova suvereniteta i sekularizma.
Jin-Woolee s Odsjeka za filozofiju južnokorejskoga sveučilišta Keimyung istaknuo je da se tek iz promicanja drugoga, kao takvoga, koje štiti identitet svake osobe i kulture, te ujedno čini mogućim svjetsko društvo u kojem različite kulture međusobno konkuriraju oko ideje čovječnosti, mogu izvesti normativna načela za jednu etičku demokraciju.
Alexander Schuller s Odsjeka za humanu medicinu berlinskog Slobodnog sveučilišta govorio je o individualiziranju kao konstruktu i žrtvi moderne. Pritom je iznio tri regulatorna načela koja međusobno konkuriraju - zakon, povjerenje i samozbiljenje.
Međunarodni seminar Demokracija i etika, održava se u Cresu, u sklopu 12. Dana Frane Petrića, na kojima do 26. rujna sudjeluje devedesetak znanstvenika iz 14 zemalja svijeta, odnosno s četiri kontinenta.