Foto: Hina, TAZ
NJEMAČKI mediji posljednjih tjedana s zanimanjem prate političku situaciju u Hrvatskoj, a članci kojima analiziraju novu hrvatsku Vladu gotovo su svakodnevni. U najnovijem tekstu autorice Marine Bitunjac objavljenom u njemačkom Die Tageszeitungu, a koji nosi naslov "Hrvatska klizi u desno" novu vlast naziva se desno- konzervativnom.
Članak prenosimo u cijelosti.
"Od konca siječnja utemeljena je desno orijentirana vlada članice EU-a Hrvatske. Njen profil je čudan. Tako predsjednik vlade Tihomir Orešković, politički neiskusan poslovni čovjek iz Kanade hrvatskih korijena, tek nedovoljno poznaje hrvatski jezik. Da su razumljiva retorika i jasan govor u politici od ključnog značaja, pri tome izgleda ne zanima mnoge.
Antifašizam kao floskula
Trenutačno je pod posebnom kritikom ministar kulture Zlatko Hasanbegović, budući da njegove izjave kod mnogi bude sjećanja na devedesete godine, obilježene nacionalizmom. Pod zadnje taj ministar, po zanimanju povjesničar, raspustio savjet za nezavisne medije. Prije nego je stupio na dužnost u jednoj televizijskoj emisiji antifašizam je nazvao „floskulom“. Povrh toga, pred nekoliko godina odobravao je nazivanje jedne škole u Bosni i Hercegovini po osporavanom imamu Husein-ef. Đozi, koji je tokom Drugog svjetskog rata služio kao Hautsturmführer Handžar divizije Oružanog SS-a. Mnogi roditelji bezuspješno su prosvjedovali protiv takve odluke škole. Nedavno su se pojavili članci ministra kulture u kojima se je pozitivno izražavao o ustaškim fašistima. Te tekstove pisao je još kao student u ustaškom emigrantskom listu Nezavisna Država Hrvatska, a čiji je izdavač bio šogor ozloglašenog ustaškog vođe Ante Pavelića.
Tisuće kulturnih radnika i predstavnika civilnog društva to ne žele prihvatiti. Smatraju da novi ministar od samog početka ugrožava njihov rad i djelovanje. Njihova javna objava rata je kreativni prosvjed. Odmah prvog dana kad je stupio na dužnost, nevladina organizacija Domino na zgradu ministarstva kulture projicirala je sliku s natpisom „Antifašizam je floskula“. Umjetnici su putem apela zatražili Hasanbegovićevo odstupanje.
Kultura, njihov je credo, ne smije biti niti politički obojena niti se služiti revizionizmom. Ona mora biti slobodna i nezavisna. Nedavno je i Efraim Zuroff, direktor Centra Simon Wiesenthal, uputio zahtjev hrvatskoj vladi da otpusti „fašističkog ministra“. I Josip Juratović, SPD-ov poslanik u Bundestagu hrvatskih korijena i izvjestilac za jugoistočnu Europu u Ministarstvu vanjskih poslova, razvoj gleda s velikom skepsom. Otkako su u opticaju Hasanbegovićevi upitni članci, i konzervativni političari, poput Jadranke Kosor (Hrvatska Demokratska Zajednica), zahtijevaju njegovo odstupanje.
Međutim, vrlo je dvojbeno hoće li ti mnogobrojni glasovi protesta postići neki efekt. Desni politički spektar i nadalje Hasanbegoviću daje jaku podršku. U vlastitu obranu, sam je ministar izjavio da se radi samo o političkoj manipulaciji. On da je protiv svakog oblika totalitarizma te da osuđuje zločine ustaša.
Zločine doduše osuđuje, ali ne i fašistički režim per se, odgovaraju međutim njegovi kritičari. Osim toga, ministar se nije ogradio od svojih ranijih izjava i tekstova.
Još uvijek „domoljublje“
Sve jasnije postaje da politika nove nacionalno-konzervativne stranke može dovesti do cementirane podijeljenosti hrvatskog društva. Nove političke i kulturne napetosti izgleda da su posljedice propuštenog suočavanja s prošlošću i još uvijek vrlo polarizirane i emotivno vođene rasprave o značaju antifašizma, fašizma, nacionalizma i „domoljublja“.
No, to nije sve: i etničke napetosti izgleda da su opet u porastu. Tako srpsko-hrvatski političar Milorad Pupovac u jednom pismu upućenom predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović izvještava da je, otkako je formirana nova vlada, sve češće izložen nacionalistički obojenim neprijateljstvima. Predsjednica, koju je u izbornoj utrci podupirala Hrvatska Demokratska Zajednica, sada je ustala u obranu vlade i ustvrdila da se netolerancija mogla primijetiti već u doba vlade socijaldemokrata.
I hrvatski parlament čini se da se vidno pomiče udesno: 4. veljače ove godine preuzeo je pokroviteljstvo nad ceremonijom u spomen masakra u Bleiburgu. U svibnju 1945. jugoslavenska oslobodilačka vojska pod Josipom Brozom Titom u Sloveniji je pobila tisuće ljudi koji su se nalazili u bijegu. Među njima su bili mnogi civili, uz hrvatske, srpske, slovenske i njemačke vojnike; nemali broj njih i sami su bili ratni zločinci.
Ceremonija u spomen na ubijene u Bleiburgu svake godine izaziva nerazumijevanje budući da mnogi njeni učesnici otvoreno nose ustaške simbole. Bivši predsjednik vlade Zoran Milanović sad je interpretirao spomen-priredbu u Bleiburgu kao tugovanje za hrvatskom marionetskom državom 1941-1945. Može li Hrvatska opet dobiti pod kontrolu jedan ovakav društveni raskol? Ovog trenutka bit će da je umjesnije dvojiti", stoji u članku.
(Prijevod Nenad Popović)