"Gubitak ljudskih života i negativne posljedice bolesti neće samo dovesti do smanjenja radne sposobnosti i onemogućiti smanjenje siromaštva i promicanja razvoja, nego će biti dodatni teret koji će morati nositi sva društva, kako bogata tako i siromašna", dodaje se u analizi u kojoj se izvješćuje o pedeset zemalja.
Četrdeset među njima imalo je u 2001. prevalenciju (broj slučajeva bolesti naspram broja stanovnika) višu od 2 posto. U pet zemalja ona je iznosila između 1,5 i 2 posto, dok je pet posljednjih zemalja imalo i više od milijun zaraženih.
Trideset pet zemalja je u Africi južno od Sahare, osam u Latinskoj Americi i Karibima, pet u Aziji, a dvije su razvijene.
Do danas oko 36,5 milijuna radno sposobnih osoba (od 15 do 49 godina) nose virus AIDS-a, prema tom dokumentu. Do 2005. 28 milijuna radno sposobnih ljudi bit će žrtve pandemije, a dva milijuna bit će nesposobni za rad, dok ih je 1995. bilo pola milijuna.
Do 2010. broj umrlih mogao bi se popeti na 48 milijuna, a do 2015. i do 74 milijuna, ako propadnu napori na široj primjeni antiretroviralnih lijekova. Usto, četiri milijuna radno sposobnih osoba mogle bi izgubiti radnu sposobnost.
Prema podacima Međunarodne organizacije rada, trenutačno je AIDS-om u Aziji zaraženo gotovo pet milijuna radno sposobnih osoba, a posebno su ugroženi Kambodža, Kina, Indija, Burma i Tajland.
Utjecaj AIDS-a na gospodarstvo već je vidljiv, ističe ta organizacija. Tako je od 1992. do 2002. pandemija u najteže pogođenim zemljama za 0,2 boda smanjila godišnji rast bruto domaćeg proizvoda, što je gubitak od 25 milijarda dolara na godinu.