Foto: SOA
SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNA AGENCIJA na svojim je stranicama objavila godišnje izvješće. Radi se o dokumentu o radu u prošloj godini te sigurnosnim procjenama o stanu u Hrvatskoj te zemljama koje nas okružuju.
SOA u izvješću navodi da je ekstremistička scena i s lijevih i s desnih ideoloških polazišta u Hrvatskoj malobrojna i slabo organizirana te da nema značajniji potencijal ugrožavanja sigurnosti, no da plodno tlo za jačanje ekstremizma mogu biti i posljedice ratnih trauma te neriješenih međunacionalnih odnosa. Također se dodaje da je na području RH zamijećeno iskazivanje velikosrpskog i četničkog ekstremizma posebno među mlađom populacijom, no da je prijetnja od njega ograničena jer nema organizacijsku niti brojčanu snagu u RH.
U poglavlju o obavještajnim interesima drugih država prema RH navodi se da su usmjereni na prikupljanje podataka o sigurnosno-političkim prilikama u RH i na međusobna otvorena pitanja, kao i na podatke o RH u kontekstu članstva u NATO-u i EU. Obavještajni djelatnici tih država pri tome, u pravilu, djeluju kao diplomati u veleposlanstvima, a koriste i druge načine prikrivanja svoga stvarnog identiteta i namjera, navodi se u izvješću i dodaje da strane službe koriste i tzv. aktivne mjere, kojima nastoje utjecati na formiranje javnog mnijenja zloporabljujući hrvatski medijski prostor za svoje interese. Tako, primjerice, nastoje utjecati na javno mnijenje glede uloge NATO-a i EU-a u aktualnim kriznim žarištima, predstavljajući hrvatsku vanjsku politiku i hrvatske saveznike u negativnom svjetlu.
Neke se strane službe na teritoriju RH, uz navedene aktivnosti, bave i gospodarskom i industrijskom špijunažom te ih zanimaju informacije o značajnim gospodarskim projektima kao i o novim i modernim tehnologijama. Uz prikupljanje podataka, obavještajni sustavi drugih država nastoje aktivno utjecati na unutarnje procese u RH, navodi SOA.
U izvješću se navodi kako zabrinjava postojanje radikalnih islamističkih enklava u susjednim državama, kao i odlasci džihadista porijeklom iz tih država koji se bore u sirijskom i iračkom sukobu na strani ISIL-a.
Za sada, tvrdi SOA, nema izravne prijetnje sigurnosti RH od džihadista u Siriji ili povratnika, međutim ne može se isključiti prijetnja tzv. vukova samotnjaka.
Dio izvješća posvećen je i otmici Tomislava Salopeka koji je otet u Egiptu 22. srpnja 2015. Unatoč svim naporima, kolovoza 2015. objavljena je fotografija dekapitirane osobe za koju se tvrdi da je Salopek, s porukom: "Ubijen je talac jer je njegova država sudjelovala u borbi protiv Islamske države". SOA i dalje radi na slučaju Tomislava Salopeka, posebno kako bi se utvrdile okolnosti i počinitelji otmice te utvrdila njegova sudbina.
U izvješću se navodi i primjer korupcije - pogodovanje ciljanom ponuđaču u kojem stoji da je odgovorna osoba iskoristila svoje ovlasti i organizirala raspisivanje i provođenje natječaja javne nabave za potrebe državne tvrtke, na način da je, s ciljem stjecanja znatne nepripadne materijalne koristi za sebe i druge osobe, pogodovala određenim privatnim tvrtkama i obrtima čiji su vlasnici stekli protupravnu dobit, a na štetu državne tvrtke.
Korupcija u javnoj upravi, državnim institucijama i tijelima te državnim i javnim tvrtkama jedan je od najznačajnijih izazova RH koji ugrožava funkcioniranje tržišta, gospodarski rast, smanjuje porezne izvore i oštećuje državni proračun te stvara nesigurnost i gubitak povjerenja u državne institucije. Najčešći oblici korupcije vezani su uz provedbe javnih natječaja, a posebno zabrinjavaju pokušaji koruptivnog utjecaja na političke, pravosudne i druge procese.
RH se nalazi na jednom od krakova tzv. balkanske krijumčarske rute na kojoj su organizirane kriminalne skupine razvile snažnu prekograničnu suradnju. Potvrđeno je i sudjelovanje osoba iz RH i okruženja u krijumčarskim kanalima kokaina iz Južne Amerike prema Europi, odnosno njihova dobra pozicioniranost među južnoameričkim kriminalnim skupinama, stoji u izvješću.