NA DRUŠTVENIM mrežama ponovo su se pojavili oglasi putem kojih se uz pomoć lažnih intervjua s poznatim osobama nastoji vrbovati naivne ljude da se upuste u sumnjive transakcije. Ovog puta na internetu se pojavio lažni intervju s poznatim hrvatskim poduzetnikom Matom Rimcem.
Ljudima se na naslovnici Facebooka pojavljuju sponzorirani članci više stranica koji nude link na navodni intervju s Rimcem. Na slici je Rimac prilično nevješto montiran, a u njegovoj pozadini su HNB, Trg bana Jelačića ili neka lokacija uz more. Naslov sugerira da je riječ o članku u kojem se donose savjeti za brzu zaradu.
"Hrvati Šapuću O Ovoj Obećavajućoj Ideji Za Postizanje Blagostanja", naslov je jednog takvog članka, a i drugi su slični. Link na članak vodi na nepoznati portal na kojem se nalazi navodni intervju s Rimcem. Od same Facebook stranice pa preko izgleda stranice na kojoj je navodni intervju, sve je na prvu odmah jako sumnjivo.
Na sumnjivim stranicama pojavljuju se lažni intervjui s poznatim osobama
“Prošlog tjedna Mate Rimac je bio gost u emisiji N1 intervju koju vodi Tihomir Ladišić i predstavio je novu ‘rupu u zakonu za bogaćenje’ koja svaku osobu može za 3-4 mjeseca transformirati u milijunaša. Mate Rimac nagovara sve u Hrvatskoj da uskoče u ovaj vlak i da ne propuste ovu fantastičnu priliku prije nego što je velike strane banke zauvijek zabrane. I, naravno, par minuta nakon što je intervju završio, Hrvatska narodna banka je nazvala da spriječi emitiranje tog intervjua - ali već je bilo prekasno”, stoji u uvodu lažnog intervjua u kojem Rimac navodno tvrdi da je njegov glavni izvor novca automatski program za trgovanje kriptovalutama koji se zove Bitcoin Bank. Taj program, tvrdi se u lažnom tekstu, podržavaju i Bill Gates, Elon Musk te Richard Branson, a na dnu teksta navodi se način na koji možete uložiti svoj novac.
Mate Rimac na Facebooku: Stvarno nemam vremena reagirati na ovakve gluposti
Intervju, dakako, nikad nije napravljen, a Rimac je na svom Facebook profilu objasnio kako je riječ o lažnom predstavljanju.
“Ako netko ne kuži da je ovo prevara i da nemam nikakve veze s tim - nema niti smisla objašnjavati. Hrpa ljudi mi šalje screenshotove ovog smeća. Hvala, ali stvarno nemam vremena reagirati na ovakve gluposti. Neću se boriti protiv toga jer je vrlo očiti (loš) scam”, napisao je Mate Rimac na svom Facebooku profilu. Pokušali smo doznati u njegovoj tvrtki hoće li objaviti neko priopćenje ili reagirati na ovu zlouporabu podataka, no odgovorili su nam kako tome ne pridaju nikakvu pažnju te da nemaju komentara. Pokušali smo doći i do novinara Tihomira Ladišića, no nismo ga uspjeli dobiti.
Prošle godine pojavio se i lažni intervju s Emilom Tedeschijem
Inače, krajem prošle godine slični oglasi pojavili su se također na društvenim mrežama, a glavni akter bio je vlasnik Atlantis grupe Emil Tedeschi. Iz njegove tvrtke tada su reagirali i priopćenjem kojim su željeli upozoriti javnost da nemaju veze s tim lažnim informacijama te da je riječ o zlouporabi njihovih podataka.
“Tijekom posljednjih nekoliko tjedana primijetili smo da se na mnogim portalima i na društvenim mrežama, posredstvom platforme Google Ads, sve učestalije pojavljuju linkovi na lažne portale u funkciji promocije kriptovaluta. U značajnom dijelu ove kampanje kao mamac čitateljima koriste se lažni intervjui s izmišljenim sadržajem, a koji se pozivaju na financijski uspjeh Emila Tedeschija navodno baziran na ulaganju u kriptovalute. Budući da primamo i sve veći broj izravnih upita građana/čitatelja, i onih koji upozoravaju na zloupotrebu podataka, ali i onih skeptičnih, no zainteresiranih za moguću laku zaradu, molimo vas da u interesu javnosti, a po Vašoj procjeni, objavite kako su mediji preplavljeni u cijelosti lažnim člancima uz apel čitateljima da ne nasjedaju na prijevaru”, priopćili su tada iz Atlantisa.
Ljudi diljem svijeta nasjedaju na ovakve prevare
Ove prevare, dakako, nisu hrvatska posebnost. Index je ranije ove godine objavio veliko istraživanje u kojem je detektirano više od 180 žrtava prevare kriptovalutama u 21 zemlji. Ljudi do kojih su novinari uspjeli doći uložili su i izgubili najmanje 2,2 milijuna eura ukupno. Od toga je u Hrvatskoj pronađeno 12 ljudi od Dubrovnika do Siska koji su ulagali manje iznose, a na kraju niti su zaradili niti dobili uloženi novac natrag. Žrtve su, kako je pokazalo istraživanje, uglavnom bile osobe starije dobi, često su imale malo iskustva s korištenjem interneta uopće te su vjerovale da razgovaraju s “menadžerima” ili “brokerima” koji vode legalne poslove u zemljama zapadne Europe.