POLITIČARIMA su puna usta zaštite prava radnika, demografije i sličnog, a istovremeno imamo zakone po kojima ako poslodavac radniku želi platiti ručak ili plaćati vrtić za dijete, na to mora obračunati i platiti porez i doprinose jer se to tretira kao “plaća u naravi”.
U posljednje vrijeme zbog masovnog iseljavanja pao je broj nezaposlenih. Trenutno je ta brojka ispod 150 tisuća i iako je Hrvatska po stopi nezaposlenosti iznad prosjeka EU-a, radi se za naše prilike o rekordno niskoj brojci, zbog čega poslodavci imaju velikih problema s pronalaskom radne snage.
Poslodavci uvode razne pogodnosti kako bi zadržali radnike, ali...
Zbog toga, osim podizanja plaća, kako bi privukli i zadržali zaposlenike, uvode razne pogodnosti koje se u Hrvatskoj, naravno, oporezuju. Iako je novim zakonom omogućeno da poslodavac radniku neoporezivo isplati 7500 kuna godišnje, što su mnogi poslodavci i iskoristili, još uvijek je ostao niz nepotrebnih ograničenja koja ne koriste nikome.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca potvrdili su nam da je većina njihovih članica iskoristila ovu mjeru, što potvrđuje to da bi i dodatna rasterećenja u tom smislu bila iskorištena.
“Poslodavcima je izuzetno važno imati zadovoljne i motivirane zaposlenike, stoga se HUP zalaže za dodatnu liberalizaciju i porezno rasterećenje kako bi oni poslodavci koji to mogu učiniti, povećali razinu dodatnih benefita svojim zaposlenicima. Kako je istraživanje koje je HUP proveo u prosincu pokazalo, većina ispitanih poslodavaca iskoristila je nedavno podizanje neoporezivog dijela prigodnih nagrada radnicima kako bi isplatili veće božićnice svojim zaposlenicima ili ih nagradili na drugi način tim iznosima”, kažu iz HUP-a.
Ako poslodavac želi radniku platiti dopunsko, država će i tu udariti porez
Primjerice, ako poslodavac radniku želi plaćati dopunsko zdravstveno osiguranje, to se kao i spomenuti vrtić tretira kao plaća u naravi.
“Dopunsko zdravstveno osiguranje, ako ga plaća poslodavac, kao i dječji vrtić, tretira se kao plaća u naravi, tj. na njega se plaćaju i svi doprinosi te također smatramo da bi se taj dio nagrade radnicima trebao tretirati kao neoporeziv”, kažu iz HUP-a.
HUP: Ključno je smanjiti ukupan trošak rada
No upozoravaju i da bez ukupnog rasterećenja poduzetništva teško može doći do daljnjeg povećanja plaća, za koje kažu da su ipak važnije za zadržavanje radnika od raznih popratnih pogodnosti.
“Još jednom naglašavamo kako bi primarni fokus u pogledu rasterećenja poduzetnika trebao biti na smanjenju ukupnog troška rada te na poreznom i administrativnom rasterećenju kako bi se otvorila veća mogućnost za podizanje plaća radnicima, što smatramo važnijim od eventualnih dodatnih beneficija koje su svakako korisne, ali neće pomoći zadržati radnike u zemlji kao što bi to učinili iznosi plaća koji su konkurentni u usporedbi sa zemljama iz našeg okruženja“, navode iz HUP-a.
HUP je u svojim prijedlozima porezne reforme naveo i niz rasterećenja koja se ne tiču direktno plaće radnika, nego predstavljaju dodatni oblik poticaja, kao što su:
- uvesti neoporeziv dodatak za prehranu radnika (u iznosu do 35 kn dnevno) – sada se prehrana tretira kao plaća, tj. na nju se u bruto iznosu plaćaju doprinosi
- povećanje iznosa porezno priznatih troškova u slučaju kad poslodavac uplaćuju premiju osiguranja za radnike (životno i dobrovoljno mirovinsko)
- dječji dodatak isplaćivati u fiksnom iznosu po uzoru na njemački ili austrijski model do punoljetnosti djeteta, jer bi svako dijete bez obzira na visinu primanja roditelja trebalo jednako vrijediti u društvu
- neoporezivo plaćanje smještaja svim radnicima, a ne samo sezonskim (pozitivan učinak na gospodarstvo i mobilnost radne snage)
- povećati iznose dnevnica za službena putovanja u zemlji i inozemstvu (s obzirom na povećanja troškova života od 2006. godine)